1. Svibnja Josip Radnik i Međunarodni Praznik rada

345 0

Piše: Zorica Lalić, svibanj 2024. godine, Foto Jakša Samardžić

 

Prvi svibanj službeno postaje Praznik rada u mnogim zemljama 1886. godine kada su se radnici putem radničkog pokreta otpora, takozvane Druge internacionale, izborili za veća radnička prava. U Hrvatskoj se počeo slaviti 1890. godine kada su hrvatski radnici istaknuli zahtjeve u znaku TRI OSMICE; 8 sati rada, 8 sati odmora, 8 sati kulturnog obrazovanja. Na velikoj radničkoj skupštini se naglasilo: „Mi smo za rad ali hoćemo živjeti kao ljudi!“.

Iste godine papa Leon XIII. izdaje svoju encikliku o Svetom Josipu te u njoj „radnike i sve ljude skromnih životnih prilika-upućuje na Svetog Josipa- kao uzor i primjer za nasljedovanje“.

Prvi svibanj je u selima cerničkog kraja, pa tako i u Maloj zamijenio štovanje Svetog Filipa i Jakova, kada je ono pomaknuto na 3. svibnja. Tada puk slavi početak proljetnog ciklusa odnosno buđenje Prirode iz dugog zimskog sna. Iza prvog svjetskog rata Prvi svibanj odnosno Josip Radnik, preuzima dan štovanja spomenutih svetaca s istim običajima kojima su oni obilježavani.

Na ovaj dan mladići iz sela odlaze u šumu te odabiru visoko, vitko drvo obično graba ili mladog hrasta, ruše ga i donose u selo. To drvo u narodu se zove majpan ili majbaum, naziv potječe iz germanske tradicije, a znači majsko drvo.Majpan se postavljao u Maloj na vrhu sela pored križa krajputaša i pored seoske kapelice. Postavljanje majpana pratila je dobra zabava i pjesma okupljenih mladića. Kitili su ga raznim vrpcama i ukrasima koji su prizivali plodnost ljetine naredne godine.

Kada tama zagrli selo mladići kradom djevojkama u koje su bili zaljubljeni ili koje su namjeravali zaručiti te godine, na kapiju postavljaju lijepi zeleni majpan. Djevojci takva pažnja godi, služi na čast i daje sigurnost u ljubav svog izabranika. U selu se podizalo više takvih majpana koji su bili okićeni darovima djevojci pa se tako s majpana ponekad znao vijoriti donji veš, ženski kombine i slično.

Bilo je i neugodnih događaja vezanih uz ovaj običaj. Mladići su znali biti okrutni prema nepoćudnim djevojkama koje je pratio loš glas. Takvim djevojkama se na kućnu ogradu ili kapiju postavljala uginula ptica (vrana, svraka…), a umjesto lijepog majpana ogradu su kitili koprivama. Djevojkama se ovim činom nanosila sramota i bol. Često su prozvane djevojke na ovaj način osramoćene od strane seoske zajednice izopćene iz društva ili kako Malčani kažu:“Ispale iz firtla!“.Malčani su u spomenutom razdoblju odlazili na izlete na Lapašinac ili Strmac.

Related Post