BP Županija – 18.067 (32%) nezaposlenih – rekord u HR

1666 0

Anita Benić (Sbplus.hr)

Četvrti po redu Sajam poslova što ga u ožujku organizira Hrvatski zavod za zapošljavanje s preko 40 izlagača među kojima su uz obrazovne institucije bili i brojni poslodavci, bio je prilika za neke od preko 18 000 nezaposlenih u Brodsko – posavskoj županiji da se predstave  poslodavcima i nađu posao

 

SLAVONSKI BROD 19. ožujak 2011. –  Četvrti po redu Sajam poslova, što ga u ožujku organizira Hrvatski zavod za zapošljavanje, s preko 40 izlagača, među kojima su, uz obrazovne institucije, bili i brojni poslodavci, bio je prilika za neke od preko 18 000 nezaposlenih u Brodsko – posavskoj županiji da se predstave poslodavcima i nađu posao. Pročelnik slavonskobrodske Područne službe HZZ-a Marko Neretljak je ovom prilikom podsjetio na stopu nezaposlenosti od čak 32 posto. Naime, krajem prošlog mjeseca u evidenciji Područne službe je bilo 18 067 nezaposlenih, što je povećanje u odnosu na siječanj za 1,2 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine za čak osam posto.

 

Hrvatski rekorderi, po nezaposlenosti

 

– Koncem 2010. godine zabilježena je rekordna stopa evidentirane nezaposlenosti od 31,9 posto i po toj smo stopi rekorder. Međutim za rast evidentirane nezaposlenosti ima više razloga, jer imamo još naših sugrađana koji se formalno – pravno mogu smatrati nezaposlenim osobama i prijaviti se. Najveći nam je problem u Republici Hrvatskoj niska stopa zaposlenosti koja je ispod 55 posto (54,7 posto). Ciljevi EU do 2012. godine su da ta stopa bude 70 posto. Da smo prije 3-4 godine zaposlili sve svoje nezaposlene dosegli bi stopu zaposlenosti od 62 posto. Tu su u Hrvatskoj najveći problemi, jer nas premalo radi i stvara nove vrijednosti kako bi se mogle financirati sve obveze iz fondova državnog proračuna, – naglasio je Neretljak. No, da bez velikih investicija nema značajnijeg upošljavanja, smatra predsjednik županijske HGK Vlatko Blekić. – Sve ovo što se sada čini je prekasno, to je sve trebalo napraviti barem tri godine ranije. Dokle god nema velikih projekata, javnih poduzeća koja bi pokrenula velike investicijske cikluse, nema zapošljavanja. Ovo su sve palijativna rješenja, – mišljenja je Blekić.

Neretljak je pak dodao je da se po odazivu poslodavaca vidi da ipak postoje potrebe za radnicima te je poručio da se moramo prilagoditi potrebama tržišta rada, pa shvatiti da radno mjesto nisu samo stroj, stol i stolica, računalo, već i rad od kuće ili pak na terenu kao što traže osiguravajuće kuće.

 

 

Slavonci radna snaga Dalmacije

 

Osim poslodavaca s područja Brodsko – posavske županije, na Sajmu poslova u Kazališno – koncertnoj dvorani mnogo je bilo i onih s Jadrana s ponudom sezonskih poslova, a upravo je pred njihovim štandovima bila najveća gužva. Među nezaposlenima koji se nadaju naći bar privremeni posao na Jadranu su majka i kći Mirjana i Kristina Katalinić. Majka Mirjana je nakon godinu i pol dana rada u Vindonu ponovo bez posla, a uz troje djece od kojih jedan sin radi, a kći Kristina želi nastaviti školovanje, posao ne bira. Stoga su Mrijana i Kristina prijave za posao predale i na štandu Servisa za čišćenje “Klanjac” iz Pazina, u kojem trebaju trenutno 70 sobarica i čistačica, a zbog povećanja opsega posla postoji mogućnost zapošljavanja još njih 80-ak. Predstavnici “Klanjaca” ističu da je interes jako velik, a dosadašnja iskustva s radnicama iz Broda i okolice su obostrano pozitivna. Antonija Dujmić, koja je bez posla gotovo dvije godine od završetka školovanja, jedna je od nekoliko desetaka zainteresiranih za rad u ugostiteljskom objektu “Amai” u Dubrovniku, čiji vlasnik Dragan Konjuh kaže kako je problem naći sezonce Dubrovčane kada je u pitanju duža sezona (od svibnja do kraja rujna), a traži djelatnike za rad na slastičarskim i konobarskim poslovima, uz osiguran smještaj i jedan topli obrok.

Agencija za privremeno zapošljavanje “Dekra” na području Brodsko – posavske i Požeško – slavonske županije ima tri korisnika, odnosno poslodavca, a Agencija traži radnike za njihove potrebe, koji se privremeno zapošljavaju u agenciji. Anita Zorić iz “Dekre” ističe da su najveće potrebe za pomoćnim radnicima u svim sektorima.

Related Post