NEOBIČNI RATARSKI PROIZVODI: KIVANO I BATAT IZ REŠETARA

553 0

REŠETARI, 28. rujna 2010. – Na gospodarskom dijelu „Jeseni u Brđanima“ mogli su se vidjeli, a neki i kušati, za naše podneblje neuobičajeni ratarski proizvodi. Na štandu Ivana Lošćaka iz Rešetara mogao se vidjeti batat , a vidjeti i kušati kivano. – Kivano je divlji krastavac, iz porodice krastavaca , bogat vitaminima i jako je dobar za zdravlje.

Proizvodnju smo počeli u suradnji Ivanom Šogarom iz Donje Bistre koji je glavni izvoznik kivana u Nizozemsku i Englesku. Kivano Iz Rešetara odmah ide u izvoz. Uzgajamo ga na trećini hektara na kome imamo 4.000 sadnica. Svaka daje po deset plodova koji su kvalitete koja se uspije prodati. Dobijemo 40.000 kuna s tim da je ulaganje u proiozvodnju oko 10.000 kuna. Bolje se isplati od kukuruza i pšenice. Posla ima, a rade 4 člana obitelji. Problema sa plasmanom nema, ugovor se potpisuje, a cijena se zna – kaže Ivan Lošćak i dodaje da su ove godine prvi puta uzgajali batat i da su dosta zadovoljni.

Kivano je niskokalorično voće zlatnožuto-narančaste boje. Kora mu je prekrivena bodljama pa ga zovu i bodljikavom dinjom. U unutrašnjosti ploda je želatinasto “meso” sjajne zelene boje ispunjeno jestivim sjemenkama. Ugodne je arome i osvježujućeg okusa koji podsjeća na mješavinu banane, dinje, limete i marakuje. Bogat je mineralima, ugljikohidratima i vitaminom C, pa ga još nazivaju i zlatnom narančom. Da je njegov uzgoj moguć i kod nas , a posao ispaltiv , potvrđuje obitelj Lošćak.  

Batat se pomalo udomaćio na našem području i već ga u ponudi možemo naći na tržnici. Zovu ga i „slatki krumpir“ iako nije krumpir. Mnogo se koristi i uzgaja u Africi, Aziji (Kina) i Americi, vrlo malo u Europi. U Hrvatskoj se nakon provedenih višegodišnjih istraživanja uzgaja kao jednogodišnja kultura. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Količina od samo 140 g kompletno osigurava potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba, i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolesti i sl.). Visoki sadržaj beta-karotena daje i kvalitetnu zaštitu protiv neksvojstvenog slatkastog okusa. To je višegodišnja biljka iz porodice slakova (Convolvulaceae), i zapravo nema nikakve morfološke sličnosti sa našim udomaćenim krumpirom (Solanum tuberosum L.) 

Plodovi batata su žute, narančaste i crvene boje, a za jelo ga je najbolje pripremiti kao i krumpir, odakle i njegov udomaćeni naziv “slatki krumpir”. To gomoljasto korijenje može se kuhati, pržiti ili mljeti da se dobije brašno. Mladi listovi se pripravljaju i jedu kao špinat. Izuzetno je ukusan. 

Related Post