Partnerstvo hrvatskog centra ulazi kroz velika vrata na hrvatsku izbornu političku scenu
Hrvatska je dvadeset godina bez sredine i bez osi. Zato smo udružili političke resurse i snage HSLS-a i Nacionalnog foruma. Da stvorimo takvu moćnu sredinu kakvoj želimo pripadati. Možemo li uspjeti? Možemo li stvoriti snažan hrvatski politički i društveni centar? Zašto je potrebno stvoriti snažan politički centar? Nisu potrebne ankete i istraživanja da bi saznali kako zemlja ide u lošem smjeru. Da su premijer i vođa opozicije dvije najnepopularnije osobe u zemlji, što predstavlja fenomen svjetskih razmjera i pokazuje da je građanima Hrvatske dosta političkog projekta koji se zove dvadeset i tri godine koalicije HDZ-SDP.
Naše okupljanje hrvatskog centra pokazuje se pravim potezom. Naša okupljanje prije izbora za Europski parlament odlično su prihvatili građani Hrvatske. Najstarija i najmlađa stranka na Hrvatskoj političkoj sceni donose novi vjetar toliko potreban da rasčisti ustajali politički zrak. –
Samo četiri dana nakon potpisivanja Parnerstva hrvatskog centra u istraživanju CRO Demoskopa dobili smo 6,3 % glasova.
– Koliko građani podržavaju naš projekt govori i podatak da smo među rijetkima čiji politički rejting raste.
– Jedina smo koalicija koja dobiva više od zbroja stranaka koje čine koaliciju! Građani razumiju da iza projekta stoji smisao a ne samo izborna matematika.
STRUČNOST I BUDUĆNOST
naša je poruka
kojom idemo na izbore uvjerni da su promjene moguće. HSLS je na zadnjim izborima u Zagrebu pokazao da je moguće vladati glavnim hrvatskim gradom bez ijednog člana SDP-a i HDZ-a u izvršnoj vlasti. I nitko ne plače za njima. Nacionalni forum unio je nove ideje, energiju i snagu na političku scenu. Sada smo udruženi da pokažemo da su promjene moguće i na nacionalnoj razini. Nakon formiranja našeg Partnerstva hrvatskog centra osvanuli su naslovi “Bez novih stranaka više nije moguće formirati Vladu” .
Dolaze nam nove snage. Prije dva dana, u petak 14.03.2014. svoje su potpisePartnerstvu hvatskog centra na izborima za Europski parlament dodala dva ugledna političara u ime snažnih regionalnih i urbanih stranaka. Darijo Vasilić u ime Primorskog-goranskog saveza i Danko Švorinić u ime Liste za Rijeku.
Naše će partnerstvo rasti pristupanjem novih političkih stranaka i snaga u narednim tjednima. Rasti će i podrška građana za naše programske ciljeve. Zato Vam u prilogu šaljemo i tekst pet političkih ciljeva koje zastupamo kao temelj naše zajedničke politike.
Iznad svega važna je vaša akcija dragi članovi Nacionalnog foruma i HSLS-a. Imamo politički momenat kakav razumni, tolerantni, vrijedni ljudi hrvatskog centra nisu imali puna dva desetljeća političkih ekstremizama. Pisati ćemo Vam redovito, na početku i kraju svakog tjedna do 25.svibnja.
S Vama ćemo podijeliti svaku važnu informaciju i svaki trenutak naše akcije za promjene. Važno je da se svi pokrenemo, aktiviramo. Da našem novom projektu svi zajedno damo snagu. Vi, dragi članovi HSLS-a i Nacionalnog foruma, to možete. Mi to možemo.
Nikica Gabrić, predsjednik Nacionalnog foruma
Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a
PARTNERSTVO HRVATSKOG CENTRA
EUROPSKA HRVATSKA ZA EUROPSKI PARLAMENT
Izbori za Europski parlament prilika su za početak političkog, socijalnog, gospodarskog, ekološkog i moralnog zaokreta Hrvatske. Nacionalni forum i HSLS predlažu svim strankama i kandidatima koji se natječu za mjesta u Europskom parlamentu pet principa koji će pomoći da se političko natjecanje u Hrvatskoj vodi na demokratski i civiliziran način o budućnosti, a ne prošlosti. Na način dostojan Hrvatske kao članice Europske unije. Kako bismo okupili građane koji žive za tolerantnu, produktivnu i europsku Hrvatsku definirali smo platformu i ciljeve Partnerstva hrvatskog centra. Nacionalni forum i HSLS pozivaju sve građane, udruge i stranke koji se vide kao partneri hrvatskog centra da se pridruže našoj političkoj i gospodarskoj platformi novog puta u centru hrvatske politike.
1. KONKURENTNO I ZDRAVO GOSPODARSTVO: Hrvatska je sposobna osmisliti i provesti demografske, gospodarske, tehnološke, ekološke i kulturne projekte koje će voditi do kvalitetnog rasta industrije 21. stoljeća i snažnog, svjetskom tržištu okrenutog, konkurentnog sektora usluga. Cilj je pokretanje gospodarstva kroz stvaranje novih obrazovnih profila, moderne strukture rada i poboljšanje usluga s ciljem rasta zaposlenosti. Demografski rast i rast zaposlenosti dva su najvažnija cilja hrvatskog društva u 21 stoljeću. Od Sabora imenovana nezavisna tijela moraju pritom kontrolirati strateške odluke fiskalne i monetarne politike.
Izborne rasprave za Europski parlament prilika su da se pažnja nacije usmjeri na izbor najbolja politička i gospodarska rješenja za budućnost.
2. USTAV OVOG STOLJEĆA: Potrebna je nova arhitektura hrvatske države kojom će se uskladiti odgovornost države, transparentnost institucija, uspostaviti povijesne regije, decentralizirati transparentne institucije, ojačati ljudska prava. Hrvatskoj je potreban novi Ustav. Dosljedna vladavina prava nužan je okvir za ostvarenje gospodarskog rasta. Država Hrvatska, županije, gradovi i općine postali su vlasništvo stranaka. Privatizacija države od strane HDZ-a i SDP-a, zapošljavanje podobnih i politički klijentelizam najveći su problemi hrvatske političke scene. Fiskalno i kadrovski jake povijesne regije, veliki gradovi i općine mogu biti poluge razvoja i partneri građanima. Odnos prema Bruxellesu ne smije biti podanički. Hrvatska je samo formalno ravnopravna članica Europske unije. Naša je odgovornost boriti se za svoje interese. Hrvatska se ne smije skrivati niti u političkim odlukama poput referenduma o samostalnosti Katalonije, Ukrajinske krize, politike integracija na Balkanu ili rata u Siriji kako bi zaštitila svoje demokratske i gospodarske interese. Naredne godine ne smiju biti izgubljene kao protekla godina članstva u EU.
U izbornoj kampanji institucije vlasti moraju djelovati transparentno i odgovorno prema svima. Stranke vladajuće koalicije ne smiju koristiti instrumente vlasti, obavještajne službe i represivni aparat te porezne i druge financijske službe u funkciji stranačke kampanje.
3. NEZAVISNOST I OBJEKTIVNOST MEDIJA: Slobodni i nezavisni mediji važna su institucija društvene slobode. Očuvanje uloge tradicionalnih medija, važna uloga tiskanih medija i knjige u obrazovanju i širenju znanja mora se nadopuniti snažnim razvojem interneta i društvenih mreža, širokopojasnih veza te ukupnog ICT sektora kao temelja nove ekonomije.
Korištenje medija u državnoj vlasti i danas zauzima veliki dio medijskog prostora u Republici Hrvatskoj te mora biti podvrgnuto javnom i strukovnom nadzoru. Iste kriterije treba primijeniti i na privatne medijske kuće kako bi se osigurala objektivnost u korištenju prostora za političku kampanju.
4. SLOBODA POJEDINCA I ZAŠTITA OBITELJI: Slobodan i aktivan pojedinac i snažna obitelj temelj su zdrave individualne kreativnosti i reproduktivne snage nacije. Zaštita temeljnih ljudskih prava i ukazivanje na njihovo kršenje ne smije biti isključiva tema i moralna obaveza nevladinih udruga.
U izbornoj kampanji ne smiju se koristiti argumenti protiv osoba kandidata koji služe diskvalificiranju karaktera pojedinog kandidata, članova obitelji i sfere privatnosti, rodnih, društvenih, religijskih i kulturnih manjina.
5. POMIRENJE ZA BUDUĆNOST: Nudimo stvaranje nacionalnog konsenzusa svih stranaka i političkih snaga na temama mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava. Za stvaranje takvog dogovora pokrenut ćemo postupak nacionalnog i regionalnog dogovaranja svih značajnih stranaka, jer države i društva koja znaju stvarati konsenzus u krizi na strateškim pitanjima otvaraju nove etape razvoja. A oni koji se okreću konfliktima u krizi još dublje tonu u nerazvijenost.
U političkim raspravama i izborima za Europski parlament nećemo koristiti teme i etikete vezane uz ratne sukobe iz prošlosti (prije svega drugi svjetski rat) te vjersku ili manjinsku pripadnost kandidata kao političke argumente. Naravno, za sve druge društvene, političke i gospodarske teme tražimo više natjecanja, više rasprava i više konkurentnosti kako bi Hrvatska našla put iz višegodišnjeg štetnog dvovlašća .
U Zagrebu, 18. ožujka 2014.
