BISKUP ŠKVORČEVIĆ PREDVODIO VELIKO ŽUPNO SLAVLJE U ZAPOLJU

4118 0

ZAPOLJE – Vjernici župe Zapolje, ali i mnogi koji su obiteljskim korijenima neraskidivo vezani za ovu župu, 29. su kolovoza u zajedništvu proslavili blagdan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja, svoga zaštitnika i 50 godina od osnutka župe

Zapolje. Središnje je euharistijsko slavlje predslavio požeški biskup msgr. dr. Antun Škvorčević uz sudjelovanje provincijala Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda – oca Ilije Vrdoljaka, domaćih svećenika i redovnika rodom iz zapoljske župe te nekadašnjih zapoljskih župnika i kapelana. Poslije misnog slavlja ispred župne crkve razvilo se slavonsko kolo zahvaljujući članovima KUD-a Drežnik odjevenih u tradicijske slavonske nošnje, a vjernici su se zadržali i uz razgovor i okrjepu. U mjesnom domu u Adžamovcima pripremljen je i kulturno-umjetnički program, kojemu su uz oca biskupa i provincijala te brojne svećenike bili nazočni i načelnik općine Rešetari Zlatko Aga, gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, dr. Davorin Đanić i mnogi drugi iz svjetovnog života, a vodila ga je Višnja Mikić. Dodijeljene su Zahvalnice svima koji su doprinijeli životu i rastu župe Zapolje. Među njima je bilo i dvetero odbornika, sada u poodmakloj životnoj dobi, koji su sudjelovali u poslovima gradnje nove župne crkve, a prvi je Građevinski odbor brojio njih 64. Dakle to su: Stjepan Dautović, Milan Grgić, Stanko Grgić, Nikola Juraković, Nikola Marinović, Franjo Milak, Ivan Milak, Stjepan Ruškan i Nikola Vlainić. Uzvanicima je na dar uručena i Kronika župe izdana uz ovu vrijednu obljetnicu.

Ukratko o nastanku župe


Župa Zapolje dio je Novogradiškog dekanta Požeške biskupije i od osnutka je povjerena franjevcima zagrebačke provincije sv. Ćirila i Metoda, a prvim je župnikom imenovan otac Branko Kosec. Potom su u župi službovali oci franjevci Drago Brglez, Zvonimir Lutrović, Josip Tretnjak (preselio se Gospodinu u vječnu Domovinu), Vjekoslav Kocijan (ove godine obilježava 50. godina službe na Njivi Gospodnjoj), Josip Poleto, Željko Jurković, Čedomir Vešligaj. Od 1970. do 1984. u župi su o duhovnom životu brinuli i kapelani franjevci Venancije Mihaljević, Ferdo Posavec, Vitomir Zamuda, Stanko Belobrajdić, Slavko Antunović i Franjo Jurinec.

“Dekret o osnutku” potpisao je kardinal Franjo Šeper i u njemu, među ostalim stoji: »Zbog potrebe dušobrižničke službe… određujem da se dne 8. rujna 1966. otvori nova župa Svetog Nikole u Zapolju. Nova se župa osniva dismembracijom župa: Staro Petrovo Selo, Nova Gradiška i Cernik. Novu župu sačinjavaju sela: Zapolje, Brđani, Laze, Adžamovci, Gunjavci i Drežnik… Za potrebe bogoslužja služit će kao župna crkva kapela sv. Nikole u Zapolju. Župni ured nove župe zajedno sa stanom upravitelja župe nalazit će se u novosagrađenom župnom stanu, koji se nalazi u blizini crkve.« Zapolje je najprije bilo u sastavu župe u Novoj Gradiški pa u Starom Petrovu Selu, ali je zalaganjem i na prijedlog staropetrovoselskog župnika Stjepana Kanića postalo samostalna župa. Stara crkva sv. Nikole spominje se već 1660., a nova se župna crkva počela graditi 1969. godine. Kamen temeljac blagoslovio je 7. travnja 1970. godine preuzvišeni Franjo Kuharić, tada pomoćni biskup zagrebački, a posvetio ju je 1978. tada kao nadbiskup zagrebački.

-Zagrebačka je Nadbiskupija 1997. godine odobrila, kada se već slavi sv. Ivan Krstitelj, kao njegovo Mučeništvo i kada je u centru župe sagrađena crkva sv. Ivana Krstitelja, da se onda i cijeloj župi dade, kao zaštitnik i titular Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja- rekao nam je domaći župnik Josip Poleto, koji je ponovno u župi na službi od 2014. godine.

Crkva sv. Nikole


Do izgradnje nove župne crkve Služba se Božja prvih godina slavila u crkvici sv. Nikole, koja je tada bila i župna crkva. Danas služi kao grobljanska kapela. Ova romaničko-gotička crkva (13-15. st.) obnovljena u 18. i početkom 20. st.; ima izuzetnu povijesnu i arhitektonsku vrijednost i registrirano je kulturno dobro RH. Arhitektonskim oblikovanjem, slojevitošću graditeljskih faza te tipološkim karakteristikama izvornog romaničkog tlocrta, prema riječima Ratka Ivanušeca višeg stručnog savjetnika i konzervatora za nepokretna kulturna dobra Konzervatorskog odjela u SB, crkva se uvrštava u korpus izrazito vrijednih i jedinstvenih primjera srednjovjekovne sakralne arhitekture u Slavonji. Financijski obnovu podupire Ministarstvo kulture RH, općina Rešetari, Brodsko-posavska županija, župa i župljani.

Život župne zajednice

U župi Zapolje od 1966. do 30. kolovoza 2009. u kraćim ili duljim vremenskim razmacima djelovalo je 29 sestara reda Kćeri Božje ljubavi. Nekoliko redovnica rođeno je u zapoljskoj župi i članice su Kćeri Božje ljubavi, milosrdnica i klarisa. Sve do 1984. godine župa je imala i kapelane. Prema riječima fra Poleta, njegov prethodnik otac Drago Brglez uspješno je radio s djecom i mladima o čemu svjedoči nekadašnji župni dječji zbor “MAK”. Djelovao je i bend mladih VIS MAK, a u Zapolju su održani i Festivali duhovne šansone 1983. i 1984. godine. Djelovala je i FRAMA, kao i Franjevački svjetovni red, kojega je 2014. ponovno oživio fra Čedomil Vešligaj, njegov prethodnik.

Nedjeljom i blagdanima u župnoj crkvi u Zapolju mise su u 8 i 11 sati, a u tjednu se slavi misa i u filijalnim crkvama: sv. Nikole u Gunjavcima, sv. Andrije u Drežniku, sv. Roka u Brđanima, Uznesenja Blažene Djevice Marije u Adžamovcim i Presvetoga Trojstva u Lazama. Zauzetošću župljana liturgijsko-molitveni život besprijekorno je organiziran. Ova župa iznjedrila je i svećenička duhovna zvanja: Matija Juraković iz Laza župnik je u Pakracu, otac Zlatko Špehar iz Zapolja sada je u Hrvatskoj katoličkoj misiji u austrijskom Salzburgu, Mirko Vukšić iz Drežnika župnik je u istarskoj Brtonigli, a Krunoslav Juraković, također iz Laza, tajnik je požeškoga biskupa.

Župa danas ima nešto manje od 2500 vjernika u 650 obitelji. Djeca, njih 200-tinjak pohađaju vjeronaučnu nastavu u matičnoj osnovnoj školi u Adžamovcima i četiri područne škole. Redovito se održava i župna kateheza za prvopričesnike i krizmanike.

Zanimljivosti vezane uz župu i naselje Zapolje

Darovnicom, koja datira od 29. kolovoza 1989. otac Tomislav Vuk, prof. dr. na Sveučilištu u Jeruzalemu poklonio je tri komadića žbuke što potječu iz uresnog obruba na stropu blagovaonice u tvrđavi kralja Heroda Antipe po imenu Mahairos/Maheront (“Mač”), danas Tell Mišnaqa kod sela Makawer na istočnim obroncima Mrtvog mora.Ti su komadići, kako stoji u Darovnici, bili “prisutni” kada je u toj blagovaonici Salome, kći Herodijadina, svojim plesom izbezumila Heroda Antipu tako da je na njezin zahtjev dao odrubiti glavu Ivanu Krstitelju. Te nesvjesne “svjedoke” mučeništva zaštitnika zapoljske župe osobno je na licu mjesta prikupio otac Vuk kao sudionik u arheološkim iskopavanjima što ih je 1979. pod vodstvom franjevca prof. dr. Virgilia Corbo ondje izvodio Franjevački Biblijski institut čiji je član i prof. dr. Tomislav Vuk.

-Neka ti arheološki ostaci na materijalan način očituju duhovnu vezu zapoljske župe s njezinim nebeskim zaštitnikom i izmole joj njegov trajni blagoslov!”- poruka je na kraju Darovnice.

Također je zanimljivo spomenuti kako se Zapolje prvi put spominje 1258. godine, a rod Zapolja nastao je od plemića Tvrde koji je podigao i grad iznad današnjega Staroga Petrova Sela. Zapolje su postali vrlo moćna plemićka obitelj, a u XVI. stoljeću Ivan Zapolja postaje i konkurent Ferdinandu Habsburškom za ugarsko-hrvatsko prijestolje.

Related Post

MISE ZAHVALNICE

Autor - 05/05/2014 0
POŽEGA, 5. svibnja 2014. – U župama Požeške biskupije po nalogu biskupa Antuna Škvorčevića slavljene su svete mise zahvalnice za…