Prenosimo iz Novogradiškog godišnjaka
Prof. Vesna Kolić Klikić, muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Nova Gradiška, otišla je u mirovinu ostavljajući iza sebe zavidne radove iz etnologije s kojima je dala velik doprinos u očuvanju naslijeđa i kulturnog blago svoga naroda i novogradiškog kraja.
Promovirana zbirke pjesama RASPJEVANI OROZ , autorice prof. Vesne Kolić Klikić
Svi koji su 17. svibnja 2019. godine došli u gradski muzej, nisu požalili. Povodom Međunarodnog dana muzeja, koji se obilježava 18. svibnja, promovirana je, hvale i pažnje vrijedna, zbirka pjesama RASPJEVANI OROZ, autorice prof. Vesne Kolić Klikić.
Bila je to uistinu raspjevana promocija zbirke koja sadrži dvije tisuće deseteračkih dvostihova, koji se pjevaju u melodiji bećarca, drumarca, svatovca i pokladarca. Autorica ih je u raznim prigodama desetljećima bilježila na salvetama, dlanu i svemu ostalom na čemu se mogao zabilježiti dio života ljudi koji su se nakon, sigurno nelagodnog života, znali u prigodama pjevajući razveseliti i našaliti na svoj i tuđi račun.
Da se pjeva i svira, pobrinula su se Kulturno-umjetnička društva „Trenk“ iz Nove Gradiške „Vrbje“ iz Vrbja, „Matija Antun Relković“, „Drežnik“ iz Drežnik, „Batrina“ iz Batrine i „Rešetari“ iz Rešetara, te čajo Marko Derežanin, koji je vodio promociju.
Autorica Vesna Kolić Klikić i Gradski muzej u Novoj Gradiški sačuvali su ovom zbirkom dio kulturne baštine koju je u studenom 2011. g. UNESCO upisao na reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Najveći je dio zapisanih stihova pjevan u novogradiškom kraju, a tek ih je neznatan broj zapisan u požeškom i novljanskom kraju.
Promociju je pratila etnografsku izložbu pod nazivom TO JE BILO DOSADINJE ( To je bilo dosadašnje). Izložbom su prezentirani pojedini svatovski likovi s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a načinjena je i rekonstrukcija sobe (kućara, kiljera) priređene za mladence.
O autorici i njenom dugogodišnjem radu, zbirci i izložbi govorili u ravnateljica Gradskog muzeja dr.sc. Marija Mihaljević i viši kustos Miroslav Pišonić. Izložbu je otvorio gradonačelnik Vinko Grgić.
Promocija knjige „Vino pije tko vinograd sadi“ i istoimena izložba
Nakon Promocije knjige „Vino pije tko vinograd sadi“, autorice Vesne Kolić Klikić, Gradskom muzeju otvorena je 4. listopada i istoimena izložba, koja, kao i knjiga, govori o povijesti vinogradarstva i vinarstva u novogradiškom kraju.
-Prigoda je predstaviti završetak i rezultate dugogodišnjeg istraživačkog projekta naše kolegice Vesne Kolić Klikić. Riječ je o izložbi i knjizi „Vino pije tko vinograd sadi“ koju je Miroslav Pišonić grafički oblikovao, a lekturu obavila prof. Natalija Golovorški- kazala je dr. Marija Mihaljević.
Autor postava izložbe bio je Miroslav Pišonić, Vesna Kolić Klikić pripremila je izloške, a odabir je obavila Jelena Kovre.
-Izložba pokazuje da je vinogradarstvo bilo značajna djelatnost koju su naši preci promovirali na velikim gospodarskim izložbama na kojima su dobivali značajna priznanja- kazao je, otvarajući izložbu, Franjo Matijašević, predsjednik Udruge vinogradara i voćara „Slavča“.
Prof. Vesna Kolić Klikić, muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Nova Gradiška, otišla je u mirovinu ostavljajući iza sebe zavidne radove iz etnologije s kojima je dala velik doprinos u očuvanju naslijeđa i kulturnog blago svoga naroda i novogradiškog kraja.
Posebno mjesto autoričina interesa za etnološke teme zapadne Slavonije zauzelo je tradicijsko odijevanje, koje je kao zaseban projekt počela sustavno istraživati 2001. Prvi je dio projekta bio vezan uz istraživanje ženskog odijevanja, a rezultati su tiskani 2007. u monografiji „Ženske narodne nošnje zapadne Slavonije-Požega, Pakrac, Novska i Nova Gradiška“.
Drugi je dio projekta vezan uz istraživanja o tradicijskom odijevanju muškaraca, a počeo je 2008. i tiskan 2015. godine u monografiji „Muške narodne nošnje zapadne Slavonije“. Obje čine zaokruženu cjelinu tradicijskog odijevanja na prostoru zapadne Slavonije i temelj su za daljnja istraživanja pojedinih lokalnih sredina. Na istraživanom su se prostoru smjestila 392 sela, provedena su na 92 lokaliteta i prikupljeno je ukupno 159 iskaza. Monografija je bogato popraćena slikovnim prilozima, iskazima, povijesnim prilozima i literaturom.
