U malim sredinama se boje da će im biti prepušteno bavljenje folklorom i sličnim aktivnostima, a o svemu ostalom da će brinuti netko tko u selu nije nikada ni bio, ili rijetko.
NOVA GRADIŠKA, 29. svibanj 2012. – U brojnim racionalizacijama koje se provode i očekuju da bude provedene sve se češće govori o nužnosti racionalizacije jedinica lokalne samouprave. Ne misle, međutim, svi tako. Pogotovo ne u malim općinama u kojima se ljudi boje da će ukidanjem općine nestati i njihovog utjecaja na kreiranje uvjeta života u vlastitoj sredini, samostalnost u obavljanju lokalnih poslova, utjecaja na vlastite prihode i slobodno raspolaganje prihodima te da neće moći neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima. Boje se da će biti pretvorene u mjesne odbore koji danas gotovo da i nemaju nikakvu ulogu, a gotovo da nitko ni ne uvažava ljude koji ih vode. Čast izuzetcima.
Sigurno je da ukidanje pojedinih općina neće proći bez političkih konotacija. Može li netko zamisliti da bez tih konotacija može proći pripajanje Općine Cernik u neku novu lokalnu zajednicu i teritorijalni ustroj u kojem će sjedište biti Nova Gradiška bez obzira što bi tamo u nekom tijelu imali svoje predstavnike izabrane na tijelu nekog biračkog prava. Postavljaju se brojna pitanja koja bi trebala dati odgovor na brojne nedoumice.
Gornji Bogićevci
Ako već govorimo o Općini Cernik, samo kao o primjeru, postavlja se pitanje što će mjesto Cernik i ostala mjesta koja su sada u sastavu te Općine, pravno biti. Podsjetimo. Nekada, u bivšoj državi, smo imali Općinu Nova Gradiška u čijem su sastavu bile mjesne zajednice. Bile su pravne osobe sa svojim žiro računom i novcem s kojim su raspolagale, a koji je bio namaknut većim dijelom samodoprinosom. Uspostava sadašnjeg sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj koja je započela je 1992. godine i postavljanjem temeljnog zakonodavnog okvira uspostavljenog godinu dana kasnije ukinut je samodoprinos kao socijalistički ili komunistički namet. I danas ljudi plaćaju brojne namete a da ih nitko ništa ne pita. Samodoprinos se uvodio referendumom, bez obzira tko što mislio o referendumima u bivšoj državi, dakle neposrednim izjašnjavanjem građana. U malim općina danas se boje situacije da ih nitko ništa neće pitati i da o ničemu neće moći sami odlučivati. U ovoj državi referendum i neposredno odlučivanje građana je zaboravljeno. Građani mogu, doduše, neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja, ali tko ih za što pita.
Primjer takvog straha postoji i u maloj općini Dragalić. Nije to općina koja je formirana sustavom lokalne samouprave 1993. godine. Dragalić i sela u sastavu Općine Dragalić bila su u sastavu Općine Gornji Bogićevci. Izdvajanje u novu općinu, reći će vam, i u Dragaliću i u Gornjim Bogićevcima, da su podjelom jedne male općine u dvije još manje, time samo dobili.
Razvoj i održivost ruralne sredine su vrijednosti koje treba uvažiti. I ne samo to, država ih treba poticati. U malim sredinama se boje da će im biti prepušteno bavljenje folklorom i sličnim aktivnostima, a o svemu ostalom da će brinuti netko tko u selu nije nikada ni bio, ili rijetko. Puno je pitanja koja traže odgovor. I zbog njih sigurno neće biti lako donijeti odluku o novom lokalnom ili regionalnom ustroju.
Dragalić
U novogradiškom kraju gotovo da nema ni jednog značajnijeg okupljanja koje organizira „mala“ Općina, a da se ne spominje njena sudbina. Bilo da se radi o Vrbju ili Drgaliću, naprimjer, vapaj je uvijek isti – općina nam treba.
Neki smatraju da nije sve u novcu ili konkretnije u plaći načelnika i eventualno još dvoje djelatnika. Problem je, kažu, u državi, ustroju i djelovanju njenih institucija zbog kojih, naprimjer, svi načelnici moraju u Zagreb po istom poslu, ali svaki za svoju općinu. I ne samo da moraju u Zagreb, već moraju i platiti .
Zamjenik župana Davor Vlaović na otvaranju obnovljenog doma u Goricama pohvalio je mještane ili i općinsko čelništvo jer su, nakon oslobođenja okupiranog područja puno truda uložili u obnovu i stvaranje uvjeta za normalan život ljudi i život dostojan čovjeka. Općina je tu dala svoj velik obol – kazao je Vlaović.
Evo što je o tome kazao općinski načelnik Zvonimir Karlik na otvaranju doma u Goricama.
-Pitanje opstojnosti ovakvih općina sve se češće postavlja u javnosti, na toj temi se prikupljaju jeftini politički bodovi, na toj se temi igra ljudskim sudbinama. Pitam nas sve zajedno, ovako javno, tko bi vodio brigu o ovakvim prostorima da nije malih zajednica ovakvog karaktera i u njima ljudi koji svojim nesebičnim radom i zalaganjem čine dobro svom kraju. Sretan sam što naša zajednica ima velik broj takvih osoba, što nalazimo zajedničku motivaciju u donošenju dobrih odluka za naš kraj, neopterećen velikom politikom i ne mareći previše za strančarenja na lokalnoj razini i što kao zajednica pokazujemo zrelost i jedinstvo na svim bitnim pitanjima – kazao je Zvonimir Karlik.
Staro Petrovo Selo
Uspostava sadašnjeg sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj započela je 1992. godine postavljanjem temeljnog zakonodavnog okvira te je sustav uspostavljen 1993. godine, stupanjem na snagu zakona kojima se uređuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug, izborni sustav, način financiranja lokalne samouprave, a oživotvoren je provedbom prvih lokalnih izbora.
Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, a jedinice područne (regionalne) samouprave su županije.
U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 429 općina i 126 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija.
