Trendovi u Hrvatskoj – vraćanje kilometraže i skrivena oštećenja i dalje su problem 

289 0

Hrvatska se popela na 11. mjesto na europskom indeksu transparentnosti tržišta rabljenih automobila, no rastuće stope uvoza mogu predstavljati rizik 

Prevare s brojačem kilometara i skrivena oštećenja ostaju dio stvarnosti hrvatskog tržišta rabljenih automobila. Nažalost, nema znakova da će se to uskoro promijeniti. carVertical, tvrtka za podatke o automobilima, provodi godišnju analizu transparentnosti europskog tržišta vozila kako bi identificirala najrizičnije zemlje za kupnju rabljenih automobila. 

Ove godine Hrvatska je zauzela 11. mjesto od 25 zemalja, u odnosu na 15. mjesto u 2024. godini. Među hrvatskim susjedima, Slovenija je zauzela 9. mjesto, Mađarska 18., a Srbija 19. mjesto. 

Trendovi u Hrvatskoj – vraćanje kilometraže i skrivena oštećenja i dalje su problem 

Istraživanje tvrtke carVertical otkrilo je da se u Hrvatskoj još uvijek prodaju automobili s lažiranom kilometražom. Ove godine, 2,2% vozila provjerenih u zemlji imalo je lažiranu kilometražu na brojaču kilometara. U prosjeku je kilometraža smanjena za 73.500 km. 

„Vozači često imaju određena očekivanja u pogledu kilometraže prilikom kupnje rabljenog automobila. Neki žele model s manje od 100.000 km, dok je za druge ograničenje 200.000 km. Automobile s velikom kilometražom teže je prodati, pa nepošteni prodavači vraćaju brojač kilometara unatrag kako bi vozilo učinili atraktivnijim i povećali profit”, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobile tvrtke carVertical. 

Na hrvatsko tržište i uvoz ima veliki utjecaj – 67,3% provjerenih automobila uvezeno je iz inozemstva, u usporedbi sa 65,2% u 2024. godini. Nažalost, uvozni automobili češće dolaze s izmijenjenom kilometražom ili skrivenim oštećenjima. 

Prema istraživanju, za 54,3% vozila u Hrvatskoj postoje podaci o oštećenjima, a prosječni iznos zahtjeva za odštetu dostigao je 3.100 eura.

Prosječna starost automobila provjerenih u Hrvatskoj bila je 8,2 godine, otprilike isto kao i 2024. (8,1 godina), što pokazuje da hrvatski kupci i dalje preferiraju relativno nove rabljene automobile. 

Najtransparentnija tržišta – Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Njemačka 

Ujedinjeno Kraljevstvo ponovno je osiguralo vodeće mjesto na indeksu transparentnosti. Samo 2,3% tamošnjih automobila imalo je lažiranu kilometražu, a samo 17% imalo je zapise o oštećenjima. Budući da je UK jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima se vozi lijevom stranom ceste, manje se oslanja na uvoz. S obzirom na to da samo 2,3% vozila dolazi iz inozemstva, rizici za lokalne kupce ostaju relativno niski. 

Italija, Njemačka, Švicarska i Francuska zaokružuju prvih pet najtransparentnijih tržišta. Švedska, koja je prošle godine bila na 5. mjestu, pala je na 10. mjesto nakon povećanja uvoza, više oštećenih automobila i većih stopa izmjene kilometraže. Portugal je još jedna zemlja koja je značajno pala na ljestvici, zauzevši 16. mjesto u odnosu na 11. mjesto prethodne godine. Hrvatska je pokazala najveći napredak i pomaknula se s 15. mjesta na 11. 

„Najtransparentnija tržišta nalaze se u Zapadnoj Europi i Skandinaviji. To se pripisuje manjoj ovisnosti o uvozu, višem životnom standardu i većoj otvorenosti pristupu podacima o automobilima. Što više automobila neka zemlja uvozi i što je teža njezina ekonomska situacija, to je veći rizik od prevare s brojačem kilometara i skrivenim oštećenjima. Skandinavske zemlje također pokazuju vodstvo u pogledu određenog stupnja dostupnosti podataka kupcima vozila”, objašnjava Buzelis. 

Istočnoeuropska tržišta ostaju najrizičnija 

Pet najmanje transparentnih zemalja ostaje nepromijenjeno u odnosu na prošlu godinu. Ukrajina je na dnu, a slijede je Latvija, Litva, Rumunjska i Estonija. Ta tržišta imaju zajedničke karakteristike: visok udio uvezenih automobila, zastarjeli vozni park, široko rasprostranjeno vraćanje kilometraže i visok udio vozila sa zapisima o oštećenjima. 

„Mnogi automobili uvezeni u Istočnu Europu već su bili intenzivno korišteni. Kako bi ostvarili brzu zaradu, prodavači često smanjuju kilometražu, prikrivaju oštećenja ili skrivaju povijest automobila. Takva se vozila češće kvare, što znači da umjesto uštede novca pri kupnji rabljenog modela, vozači često na kraju potroše puno više nego što su očekivali. Prekogranično kretanje rabljenih automobila vrlo je teško pratiti i to je glavni razlog zašto se na nekim vozilima krivotvori kilometraža”, kaže Buzelis.

Prema Buzelisu, budući da zemlje često ne razmjenjuju podatke o vozilima, mnogi zapisi o kilometraži ili oštećenjima nikada se ne digitaliziraju. Ne postoji usklađen pristup praćenju prodaje automobila u granicama EU, što olakšava prikrivanje ove nepoštene prakse. 

U Ukrajini je bilo 9,5% automobila s lažiranom kilometražom, u Latviji 10,8%, u Litvi 7%, u Rumunjskoj 7,5% i u Estoniji 5,9%. Udio uvoza kretao se od 61% u Rumunjskoj do 78% u Ukrajini. 

Kako se izračunava indeks transparentnosti? 

U carVertical istraživanju analizirana su izvješća o povijesti vozila koja su kupci kupili između rujna 2024. i kolovoza 2025. godine. Indeks transparentnosti temelji se na šest pokazatelja: 

  • postotak automobila s lažiranom kilometražom 
  • prosječan broj vraćenih kilometara na brojaču 
  • postotak oštećenih vozila 
  • prosječna vrijednost štete 
  • udio uvezenih rabljenih automobila 
  • prosječna starost provjerenih automobila. 

Budući da se njihov predviđeni utjecaj na transparentnost tržišta može razlikovati, stručnjaci za podatke tvrtke carVertical tim su čimbenicima dodijelili različite vrijednosti. Na primjer, postotak automobila s lažiranom kilometražom važniji je od prosječne starosti provjerenih automobila u određenoj zemlji na carVerticalu. 

 

Cijela studija i metodologija mogu se pronaći ovdje: 

https://www.carvertical.com/hr/transparency-index 

Related Post