Ima prostora za veću proizvodnju ječma i slada. Sada je na struci, proizvodnji i organizatorima proizvodnje, da to u nekoliko godine naprave – kaže Vlado Bićanić
NOVA GRADIŠKA, 28. svibnja 2014. – Tradicionalno okupljanje proizvođača pivskog ječma, proizvođača piva i struke održano prošlog tjedna na Danu pivskog ječma, kojeg organiziraju PP Kompleks i Tvornica slada Slavonija slad, bilo je prilika za razgovor s Vladom Bićanićem, direktorom Tvornice slada Slavonija slad. Govorio je proizvodnji pivskog slada i ječma, odnosima na tržištu
NOVAGRA: Koliki je kapacitet Slavonija slada i kavi su odnosi na tržištu slada?
-Godišnji kapacitet Slavonija slada je 60.000 tona slada. Hrvatsko tržište može potrošiti 38 do 40 tisuća tona i pokrivamo ga sa 90 posto potreba. Ostatak naše proizvodnje, otprilike jednu trećinu, izvozimo u okolne zemlje. Naše dugogodišnje tržište su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanije, a djelomično Srbija i Makedonija.
Stare sladare u desetak zemalja na jugoistoku Europe ispadaju iz proizvodnje. Mi u Novoj Gradiški imamo novu tehnologiju i zato je opstala. Primjerice, u Mađarskoj gdje upravljam s malo većom tvornicom slada od ove u Novoj Gradiški, dvije su stare tvornice slada ispale iz proizvodnje. Ostaju tvornice slada s novom tehnologijom i borba za tržište. Treba reći da industrija piva kontinuirano smanjuje potrošnju slada po hektolitru, tako da od nekadašnjih standardnih 14 kilograma za hektolitar potrošnja se manjila na 11 ili 12 kilograma, pa čak i manje, što se na velikim količinama osjeti.
NOVAGRA: Za proizvodnju kvalitetnog slada važna je kvaliteta ječma. Kakvi se ječmovi siju?
-To je pretežno ozimi ječam i gotovo standardno ga imamo 30-tak tisuća tona u proizvodnji svake godine, a jarog od 5 do 10 tisuća tona.
Dobra novost za sve proizvođače ječma je da pivovare prihvaćaju veće udjele ječmova u sladu što otvara mogućnost veće proizvodnje u Hrvatskoj. Jari ječmovi su vrlo riskantni zbog vlage u rano proljeće i kratka vegetacija, te bolesti.
U ovom trenutku s naše strane industrije gotovo da nemamo ograničenja i mogli bi lagano sa 30 skočiti na 50 tisuća tona ozimih ječmova. Sada je na struci, proizvodnji i organizatorima proizvodnje, da to u nekoliko godine naprave. Ima prostora za veću proizvodnju ječma i slada.
NOVAGRA: Imate li i dalje dobru suradnju s PP Kompleksom koji ugovara proizvodnju pivskog ječma?
-S PP Kompleksom izvanredno surađujemo i oni odlično rade svoj posao. Drago mi je da se na Danu polja pivskog ječma može vidjeti kvalitetan odnos s kooperantima. PPK ne organizira proizvodnju samo za nas već ugovaraju proizvodnju i za druge kulture što dodatno obogaćuje njihovu suradnju s poljoprivrednicima.
Danas su ovdje predstavnici gotovo svih pivovara naših kupaca. Želimo povezat sve karike u proizvodnji piva da proizvođači vide zašto inzistiramo na kvaliteti ječma, ali i da naši kupci vide da taj ječam zaista nije lako proizvest u današnjim okolnostima i da ga se treba cijeniti.
NOVAGRA: Tko sve proizvodi pivski ječam?
-Kod nas u Hrvatskoj još uvijek pretežu poljoprivredna gospodarstva. U nekim drugim zemljama, kao naprimjer u Mađarskoj, poslujemo s velikim firama koje imaju direktore i menadžere i njih Dani polja baš naročiti ne zanimaju. Danas ovdje u Novoj Gradiški imamo po prvi put na Danu pivskog ječma i članove naše uprave iz tvrtke Axereal iz Francuske. To su farmeri i vlasnici kompanije. Čuli su za ovu manifestaciju, a budući da je u Francuskoj struktura poljoprivrede obiteljska i većina članova naše i uprave je ovdje.
