U narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U narodnooslobodilačkoj vojsci i partizanskim odredima borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-e
NOVA GRADIŠKA, 22. lipnja 2022. – Danas je Dan antifašističke borbe i državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Sudjelovanjem u antifašističkom pokretu Hrvatska se uvrstila na stranu pobjednika u Drugom svjetskom ratu a obilježavanje 22. lipnja kao državnog praznika bila je ideja predsjednika Franje Tuđmana. Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti.
Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. godine kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske, borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Zakonom Republike Hrvatske o blagdanima (Narodne novine, broj 14/91) proglašen je državnim praznikom „22. lipanj (kao) dan antifašističke borbe“. Tako je i službeno izražena naša povezanost ne samo s pobjedničkom koalicijom 1941.-1945., nego i s dostignućima Europe i svijeta na tekovinama pobjede nad fašizmom.
Dio povjesničara i desno nastrojenih političkih opcija i pojedinaca ne priznaje Dan antifašističke borbe i sklon je njegovom ukidanju.
