Postoji li uzajamna sveza između glazbe i zdravlja?Može li glazba utjecati na naše zdravlje dobro ili loše? O tomu ne razmišljamo iako je glazba danas postala dio našega svakodnevnog života.Kako i kada slušanje glazbe djeluje na naše
razmišljanje i raspoloženje povoljno, a kada i zašto nepovoljno i nepoželjno,pa tako i na naše zdravlje.
Naš život započinje RITMOM, s prvim ritmičnim otkucajima srca, nažalost život se gasi s prestankom njegova rada. Od kako je ljudske vrste glazba se stalno koristila u svim životnim prilikama i uvijek u nekom ritmu i uz različita glazbala. Na svim stranama svijeta svi narodi plešu u ritmu. Ritam je dio našega života a da toga nismo ni svjesni. Ispadanje srčanog ritma-aritmija, izaziva pozornost liječnika da se možda ne radi o životu ili smrti. Sva borba spašavanja ljudskih života je borba protiv aritmije, povratak u normalan ritam. Dokazano je da se ritam srca usklađuje s ritmom glazbe. Bebe i mala djeca čim čuju glazbu njišu se u ritmu ili cupkaju nogom. Dojenčad se na majčinim prsima smire jer čuju ritmične otkucaje majčinog srca, jer u majčinoj su utrobi iako prije rođenja nisu vidjeli, ali su mogli slušati! Sjetimo se kako uspavanka povoljno djeluje na smirenje i ulazak u san Glazba utječe i na ritmično disanje, rad želuca i crijeva,na hormone stresa i dr.
S glazbom se sve više susrećemo svakoga dana, dok čekamo spajanje telefonske veze slušamo umirujuću glazbu, koju kompanije puštaju da bi smanjili nervozu. Mnoge zračne kompanije puštaju glazbu prije polijetanja za opuštanje uplašenih putnika. U robnim kućama i trgovinama emitira se tiha ugodna glazba koja doprinosi da ste veseli i raspoloženi za kupovanje i više novca potrošite. Danas se glazba svakodnevno koristi djelujući snažno na osjećaje i ponašanje ljudi, pa makar nismo glazbeno obrazovani. Uz aerobik i glazbu, trenirani nemaju osjećaj napora pa se bolje osjećaju nego bez glazbe.
Svatko od nas voli neku vrstu glazbe,neki vole klasičnu glazbu, neki evergrin, rok, pop, latinoameričku, disko, tehno, džez, ili narodnjačku, a izvođenu na mnogobrojnim instrumentima,da ne govorimo kako na nas snažno utječe zborno pjevanje ili orgulje u crkvi.Zašto je „Ave Maria“dirljiva? Tajna je u strukturi glazbe i skladbi, što su Bitlsi koristili i osvojili svijet. Prava glazba u pravo vrijeme,donosi radost i smiruje. Nažalost neka glazba može i nervirati.Glazba nas može dovesti do suza, može nas motivirati za jelo, za vođenje ljubavi, ili nas podsjetiti na neke događaje ili doživljaje i tako pružiti zadovoljstvo.
Slušanje omiljene glazbe može nas opustiti umiriti i raspoložiti stvarajući osjećaj ugode,podižući razinu adrenalina i potaknuti izlučivanje snažnih hormona endorfina, koji nam mogu olakšati čak i bolove.
Dokazano je da glazba može izazvati promjene u tijelu i u duši! Glazba je tjelesni podražaj! Ona zvučnim valovima izaziva preko uha električni odgovor u našemu mozgu i mozak pokušava kod nekih taktova pogađati očekivano što dolazi slijedeće,pa ako se ponavlja ista melodija, tada rastu i osjećaji i nakon toga slijedi opuštanje slušajući slijedeće taktove melodija.
Učinci glazbe koriste u terapiji nekih stanja, nazvana „muzikoterapija“, što danas liječnici često upotrebljavaju kao dodatnu terapiju. Glazba stvara osjećaj pripadnosti pa pomaže komunikaciji među ljudima. Glazbena terapija primjenjuje se u osoba s psihičkim smetnjama, pri poteškoćama s učenjem,u delikvenata i ovisnika, u bolesnika od PTSP-a. Prvi su je započeli koristiti u britanskoj bolnici u Kentu.
Glazba se koristi i u rađaonicama,jer potiče razvoj prijevremeno rođene djece, gdje svira u ritmu kucanja njihovog srca, ali i sobama gdje su novorođenčad, koja bolje napreduju. Koristi se i prije,za vrijeme i nakon operacija, jer je registrirano da su operirani pacijenti uz glazbu manje zabrinuti, trebaju manje lijekova za smirivanje,ali se i brže oporavljaju. U bolničkim odjelima za intenzivnu skrb pušta se tiha i lagana glazba, pa se postiže povoljan učinak na bilo, na pravilan ritam srca na smanjenu zabrinutost i depresiju pacijenta. Glazba se pokazala korisnom i u liječenju glavobolja,posebice u osoba koje imaju jaku emocionalnu komponentu tegoba. Glazba pomaže i u neizlječivim bole stima, kao što su šećerna bolest, multipla skleroza, reumatizam,ii zloćudnima kao što je rak.Najvažnije je znati da pozitivno djeluje na imunosne-obrambene reakcije zdravih osoba!
Slušanje Mocarta može zamijeniti uporabu Apaurina od 2,5 mg. Moglo bi se kazati da je bolje tri puta slušati Mozarta, nego uzeti tri apaurina, Svi možemo unijeti u svoj život više glazbe, a svatko može izabrati glazbu koju najviše voli. Prepustite se slušanju u miru i nemojte za to vrijeme ništa raditi. Pokušajte! Opušta li vas slušanje ili vas potiče na meku akciju? Podsjeća li vas neka glazba na nešto ili na neki događaj u vašemu životu,budi li asocijacije?kakva se maštanja ili raspoloženja stvaraju u vama i osjetit će se moć glazbe.
Uživanje u glazbi je zdravo! Još prije 2260 godina grčki filozof Pitagora zagovarao je svakodnevno pjevanje i sviranje, kao pomoć za čišćenje od osjećaja žalosti,briga, straha i ljutnje. Zatoje sigurno da je slušanje izabrane glazbe jedan od lakših i jeftinijih načina za ponovno stjecanje dobrog osjećanja i raspoloženja, komunikacije i senzualnosti koju smo u današnjem vrtlogu života izgubili.
Sada nužno moram napomenuti da sve dok je glazba ugodna BUKA je zvuk koji uznemiruje,ali sigurno ugrožava sluh i svakako djeluje štetno na cjelokupni organizam i naše zdravlje! Jakost buke određuje se u decibelima. Jaka buka oštećuje slušne stanice i u početku izaziva „prolaznu gluhoću“, koja ako traje može izazvati potpunu gluhoću. Svaki duži boravak u buci je velik napad na sluh. Zato glazbu treba slušati samo umjerene jakosti.
Mladež, nažalost, danas smatra da je samo bučna glazba dobra glazba,pa iz automobila i na sto metara čujete buku od 90 decibela,što je jakost pucnja iz topa.Zbog toga, mladež u kući poslije ne čuje telefonski pozivni zvuk,a u diskotekama ne mogu ni razgovarati i komunicirati.Još opasnije je slušanje prejake glazbe direktnim slušalicama na ušima. Takva glazba od one umjerene jakosti nije ugodna i sigurno uznemiruje i slušatelja, ali i okolinu i sasvim sigurno ne koristi, već šteti zdravlju. Roditelji bi trebali znati što, kako i kada njihova djeca slušaju i koju glazbu,da bi očuvala zdravlje.
Piše: mr.sc.Dragoljub Kocić,dr.med.
