Autor: Krešimir Slobodnjak
Današnja objava odnositi će se na dva vrha na planinskom masivu Lička Plješevica. Riječ je o Goloj Plješevici 1646 mnm i Malaoj Plješevici 1574 mnm. Iako je Lička Plješevica mnogo manje poznata i mnogo manje posijećena od primjerice Biokova, Dinare ili Velebita kada se pogleda nadmorska visina njenih najviših vrhova odmah je uočljivo da spada među najviše hrvatske planine. Njen najviš vrh je Kremen 1657 mnm a planina se prostire od Plitvičkih jezera do izvora Zrmanje. Iako dužinom ne zaostaje za najvećim hrvatskim planinama nažalost markirana-označena su samo četiri vrha (bar koliko je meni poznato) Ozeblin, Kremen, Gola Plješevica i Pošak.
Negdje na sredini planinskog masiva smjestila su se Gola i Mala Plješevica vrhovi o kojima ću nešto napisati. Polazna točka ovog uspona počinje u Korenici tj. nekoliko kilometara od naselja. Vrhovi se vide sa same magistralne ceste tako da svatko tko prolazi magistralom može vidjeti vrhove koji su specifični po tome što je na Maloj Plješevici relejni toranj a na Goloj Plješevici se nalazi devastirani radarski objekat sa pratećim zgradama izgrađen od strane JNA.
Sam uspon počinje sa pašnjaka u podnožju planine i ubrzo se ulazi u gustu šumu što za ljetnih mjeseci može biti velika prednost u odnosu na uspon na neke druge atraktivne vrhove. Najme cijela je Lička Plješevica izrazito bogata šumom posebice jelom i bukvom koje na nekim mjestima izgledaju kao prava prašuma pa je to slučaj i kod ovoga uspona. Nekon nekoliko sati hoda šumom (zavisno o kondiciji) markirana staza izlazi iz šume i pred izletnikom se stvara preljepi pogled na dvije velike stijene Malu i Golu Plješevicu. Daljni uspon je dosta kratak ali izrazito strm te se mora posjedovati određena kondicija da se dođe do vrha. Oba vrha su spojena cestom i hodanje između njih više ne predstavlja problem.
Sa Gole Plješevice koja je južnije pruža se pogled na samu Korenicu, Krbavsko polje, vrh Ozeblin, te planinu Osiječenica u Bosni i Hercegovini. Kilometar sjevernije hodajući cestom dolazimo do vrha Gola Plješevica sa koje se pruža prekrasan pogled na šire Bihaćko područje, područje Plitvica, planinski masiv Mala Kapela. U blizini samog vrha je nekoliko manjih stijena a posebice se ističe tzv. Lička kapa, stijena na koju se lako popeti i predstavlja omiljeno mjesto za fotografiranje izletnika.
Nažalost devastirnai obijekti bivše JNA narušavaju ljepotu samog vrha ali predstavljaju zanimljiv fragmetnat iz ne tako davne prošlosti bivše države. Naime na vrhu su se nalazili tada najmoderniji radarski sustavi dometa preko 400 km te su mogli nadgledati zračni prostor ne samo bivše države nego i dijela Mađarske, Austrije i Italije. U cjelokupnom kompleksu uz radarske sustave i heliodrom izgrađena je i zgrada za smještaj vojne posade. Ispod zgrade izgrađen je podzemni dio koji se ne vidi izvana. Sastojao se od stacionarnog čvorišta veze do kojega vodi 100-tinjak stepenica podzemnim hodnikom. Čvorište veze se sastojalo od velike dvorane sa uređajima, energetske dvorane, bolnice s više kreveta predviđene za rad u ratnim uvjetima, rezervoara za gorivo, kuhinje sa blagavonicom i prostorije za odmor posade. Sve je bilo klimatizirano i zaštićno od nuklearnog udara.
U podnožju Ličke Plješevice u blizini vrha Gola Plješevica nalaze se podzemni tuneli i piste za smještan nekoliko desetaka vojnih aviona te piste za polijetanje aviona koja se dijelom nalazi u Bosni i Hercegovini. To je nadaleko poznati vojni aerodrom Željava jedna od najskupljih građevina izgrađena u bivšoj državi. Sa samoga vrha vidi se veći dio piste.
