NOVA GRADIŠKA, 22. lipnja 2018. – Izaslanstvo Grada Nova Gradiška danas u povodu Dana antifašističke borbe polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika braniteljima poginulim u Domovinskom ratu odalo počast poginulim antifašistima, a kod spomen biste i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.
U izaslanstvu su bili predsjednica Gradskog vijeća dr. Ljepša Rakas Vujčić, zamjenica gradonačelnika Ivana Trupina i gradski vijećnici Marijan Radić i Matej Zboril.
– Danas, 22. lipnja obilježavamo državni praznik, Dan antifašističke borbe. Jedna manja delegacija u ime Grada Nova Gradiška došla je položiti vijence za sve poginule antifašiste koji su utkali temelj nastanka suverene i samostalne Republike Hrvatske, nakon odluka ZAVNOH-a gdje je Federalna Republika Hrvatska dobila mogućnost daljnjeg suvereniteta što je u Domovinskom ratu i ostvareno – kazala je predsjednica Gradskog vijeća dr. Ljepša Rakas Vujčić.
Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.
Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja m1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Nacionalsocijalistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Osim Sisačkog partizanskog odreda, tog dana, 22. lipnja 1941., u okolici Vrgorca, na brdu Radović u predjelu Soline, također je osnovana partizanska grupa, na čijem su čelu bili komunisti, sekretar Općinskog komiteta KPH za Vrgorac Jozo Martinac, i krojač, Drinko Tolić. Ova grupa je u početku brojala više od 30 boraca, koji su prvih dana vježbali rukovanje oružjem, tiskali antifašističke letke i brošure. Ubrzo nakon osnutka ove partizanske grupe, u Vrgoračkoj krajini su osnovane još dvije takve grupe.
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. (izvor Wikipedia)
