Autor Franjo Samardžić
NOVA GRADIŠKA, 14. siječnja 2022. – Sutra obilježavamo 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, čime joj je na taj povijesni dan priznato mjesto među slobodnim nacijama.
Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. godine, kao neovisnu i suverenu državu priznaje svih dvanaest zemalja članica tadašnje Europske zajednice, a ubrzo slijede Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska, Norveška i Švicarska. Priznanje Europske zajednice potaknulo je i niz drugih država te su do kraja siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku priznale ukupno 44 države. Priznanje su i prije navedenog datuma uputili Island (19. prosinca 1991.), Sveta Stolica i San Marino (13. i 14. siječnja 1992.), a tijekom jeseni 1991. godine Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija, koje i same u to vrijeme još nisu bile međunarodno priznate.
Hrvatski je međunarodni legitimitet te iste 1992. godine, zaokružen primanjem u članstvo brojnih međunarodnih organizacija, od Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (tada KESS-a) do Ujedinjenih naroda. U narednim godinama, Hrvatska je postala članicom 30-ak međunarodnih organizacija.
Republika Hrvatska izborila se diplomatskim putem za međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, zahvaljujući hrvatskim braniteljima izišla je kao pobjednica u Domovinskom ratu, međunarodno se politički afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i relevantan je partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama, inicijativama i procesima.
Tijekom 2018. predsjedala je Odborom ministara Vijeća Europe, najstarije europske organizacije, te Srednjoeuropskom inicijativom, jednim od najstarijih foruma regionalne suradnje u srednjoj i istočnoj Europi, a svoje prvo predsjedanje Vijećem EU-a preuzela je u prvoj polovici 2020. godine, u iznimno zahtjevnom trenutku za svaku državu članicu EU-a, kada dolazi do promjena institucionalnog ciklusa i suočavanje s pandemijom koronavirusa.
Na današnji dan ujedno obilježavamo obilježava se i obljetnica završetka mirne reintegracije Istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Mirna reintegracija posljednjeg okupiranog dijela naše države izniman je uspjeh Republike Hrvatske i jedna od ključnih političkih ostavština predsjednika dr. Franje Tuđmana. To je i najuspješniji mirovni projekt Ujedinjenih naroda na teritoriju Europe, koji i danas predstavlja najbolji model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta. (Izvor Vlada RH)
