Nošnje su ljepota narodne baštine koja se ljubomorno čuva kao dio slavonskog identiteta

3295 0

Autor Franjo Samardžić 

NOVA GRADIŠKA, 27.  kolovoza 2021. – Među onima koji su  jedva dočekali  popuštanje epidemioloških mjera su i kulturno-umjetnička društva. Na radost ljubitelja folklora i narodne baštine ponovo se održavaju  smotre folklora i uživa u pjesmi i plesu, ali i lijepiti narodnih nošnji, posebno onih  koje se kao narodno kulturno blago čuvaju u ormarima i škrinjama. 

   Sudionicima  folklornih manifestacija  koji se dive njihovoj ljepoti često  promakne trud koji  ulažu  folkloraši  da bi na pozornicu  pred publiku  izašli što dotjeraniji. Iako ima narodnih nošnji koje su  jednostavnije i prilagođenije vremenu u kojemu živimo  lijepo je vidjeti  da postoje i nošnje  u čiju  izradu  vješte ruke seoskih žena i danas ulažu veliki trud. Dakako, tu su i narodne nošnje stare stotinjak godina, koje  seoska domaćinstava ljubomorno čuvaju.  

   Da bi se, da tako kažemo,  obukla narodna nošnja  nije tako jednostavno. Treba truda i vremena da bi se sve posložilo kako treba na djevojkama i snašama, a pred  nastup  još uvijek se ima nešto popraviti  čemu  svjedočimo i  tradicionalnoj smotri folklora „Kolo na Medanu“ u Drežniku.  

   Poseban trud treba uložiti  na frizure, odnosno opremanje i ukrašavanje glave i  izradu  tradicijskih oglavlja,  za koje treba i po nekoliko sati. Oblikovane frizure vrlo je složeno i ne zna ju  svatko raditi  već  osoba koja ima znanje i umijeće.

    Kao dodatak narodnoj nošnji i kao dio nakita za narodnu nošnju najčešće se upotrebljavaju  dukati. Nisu, međutim,  dukati bili samo ukras za narodnu nošnju. Dukatima se mjerilo bogatstvo cure i njene obitelji, jer je dukate  kod udaje  donosila u kuću u koju se udaje. Iako su se vremena promijenila ni danas  nije naodmet da djevojka ima  što više malih i velikih dukata. 

Related Post