DRAGALIĆ, 10. ožujak 2011. – Jučer smo sa Zdravkom Modušanom, ravnateljem Hrvatskog centra za razminiranje, Tomislavom Banom, načelnikom i drugim djelatnicima Odjela za nadzor i kontrolu Hrvatskog centra za razminiranje, Zvonimirom Karlikom, načelnikom Općine Dragalić i Draženom Jakupcem, drirektorom tvrtke DIZ-EKO,
koja obavlja poslove razminiranja, posjetili radilište između zaštitnog pojasa autoceste Zagreb-Lipovac i naselja Gorice.
Razminira se minsko polje
Radovi na razminiranju počeli su 4. ožujka i u narednih petnaestak dana od mina će se očisititi i učiniti sigurnim za poljoprivrednu proizvodnju 53.315 četvornih metara državnog poljoprivrednog zemljišta, od kojih se 13.158 četvornih metara odnosi na razminiranje minskog polja, a ostalo na pretraživanje. Prema zapisnicima koje posjeduje HCR u minskom polju treba pronaći 34 protuoklopne mine TMA-3. Razminiranje se obavljaju u kombinaciji, strojem i ručnom detekcijom. Radovi se financiraju sredstvima državnog proračuna i iznose 412.679 kuna bez PDV-a.
– Nakon“Bljeska“ općina Dragalić je u nasljeđe iz ratnih događanja dobila 11 četvornih kilometara minsko sumnjivih prostora. Danas, na svu sreću, imamo jedan četvorni kilometar. Općina Dragalić je 2005. godine je još uvijek imala 9,2 četvorna kilometra za razminiranje. Tada uspostavljamo jednu opsežniju suradnju s Hrvatskim centrom za razminiranje, gdje nailazimo na potpuno razumijevanje svih relevantnih čimbenika pa općina Drgalauić u proteklih pet godina uspjeva očistiti gotovo 8 četvornih kilometara minsko sumnjivog prostora.
Problem razminiranja pojasa uz autocestu
U ovom trenutku imamo još jedan veliki problem, a to je pojas uz autocestu gdje se nalazi 14 hektara vrijednog poljoprivrednog zemljišta za koje je Ministarstvo poljoprivrede raspisalo natječaj za koncesiju temeljem programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. PPK Nova Gradiška je dobio većinu tih površina i ima obvezu u slijedeće dvije godine platiti razminiranje na dijelu čestica koje je dobilo na koncesiju. Imali smo prije desetak dana sastanak u HCR-e. Dogovor ide u pravcu da će HCR ptreuzeti postupak u organizaciji. PPK Nova Gradiška ima obvezu opsigurati sredstva za razminiranje, a jasam preuzeo obvezu da u Zagrebu organiziram sastanak gdje će biti nazočni predstavnici Vlade RH, MUP-a i Autocesta i da pokušamo organizirati izmještanje propmeta sa autoceste. Nadam se da ćemu u tome uspjet i da će Općina Dragalčić biti jedna od prvih koja će svoj prostor u potpunosti očistiti od mina – kazao je načelnik Zvonimir Karlik.
– BPŽ ima 28,8 kilometara četvornih minsko sumnjivog prostora, od kojih Dragalić 1,1 četvorni kilometar, a odnosi se na šumske površine iznad naslja Medari, na poljoprivredne površine uz šumu Prašnik i dio koji se odnosi na sigurnosni pojas uz autoceastu koji nije moguće realizirati dok se ne stvore sigurnosni uvjeti. Veliki dio poslova u Općini Dragalić je završen. Nadamo se da će u narednom periodu i preostali dio biti razminiran – kazao je Tomislav Ban, načelnik odjela za nadzor i kontrolu kvalitete HCR-a.
Građani počeli ozbiljno shvaćati upozorenja
– Od 1998. godine u Brodsko-posavskoj županiji dogodilo se šest nesreća u kojima su 4 osobe smrtno stradale, tri su teško i dvije lakše ozlijeđene. U istom razdoblju na području općine Dragalić dogodile su se tri nesreće, jedna je osoba smrtno stradala, jedna je teško, a dvije su lakše ozlijeđene. Prošle godine u Hrvatskoj su tri osobe smrtno stradale, a ove godine nemamo ni jedan incident što pokazuje da su ljudi počeli ozbiljno shvaćati naše table minskog upozorenja – dodao je Zdravko Modrušan.
Do 2019. godine završiti će se razminiranje u Hrvatskoj
– U razminiranje u Hrvatskoj je do sada utrošeno 3,5 milijardi kuna, a do 2019. godine dužni smo okončati razminiranje za što treba oko 4 milijarde kuna. Državni proračun je najveći financijer razminiranja i ove godione iz državnog proračuna je izdvojenio 260 milijuna kuna što je oko 10 milijuna kuna manje nego prošle godine. S obzirom na recesiju smatramo da je to još uvijek dovoljno. Vidi se da tvrtke koje obavljaju razminiranje neće biti zapolene do kraja godine i zato tražimo nove izvore fianciranja. Javna poduzeća nam izlaze u susret, pogotovo Hrvatske šume sa oko 40 do 50 milijuna kuna. Ostala javna poduzeća izdvajaju nešto manje jer je njihova infrastruktura uglavnom riješena – kazao je ravnatelj HCR-a Zdravko Modrušan.
