O Zakonu o poljoprivrednoj komori u ime Hrvatske seljačke stranke raspravljao je saborski zastupnik Davor Vlaović. Rekao je kako je uloga poljoprivredne komore u uređenim gospodarstvima neupitna te da HSS od 2009. zagovara ustroj Hrvatske poljoprivredne komore koja bi trebala biti potpora hrvatskoj poljoprivredi i poljoprivrednim proizvođačima, komoru bez čijeg pozitivnog mišljenja ne bi mogao biti donesen niti jedan prijedlog zakona koji se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju.
„Organizirana poljoprivredna komora nije bila u interesu dosadašnjih politika. Lakše je bilo provoditi politike štetne za poljoprivrednike ako se razgovaralo i dogovaralo s1137 udruga poljoprivrednih proizvođača,koliko ih ima u Hrvatskoj, pojedine su uvijek radi osobnog interesa pojedinaca spremno podržavale politike aktualnog ministra.
Nažalost, naša Poljoprivredna komora, ovakva kakva je, ne funkcionira.Naši poljoprivredni proizvođači odustaju od poljoprivredne proizvodnje. Od 2013. do 2016. 20 tisuća poljoprivrednika ,upisanih u Upisnik OPG-a, je manje. Pala je poljoprivredna proizvodnja, ovisni smo o uvozu. Više od 300 milijuna eura dajemo za uvoz voća i povrća. Imamo idealne uvjete i stalno zagovaramo prenamjenu poljoprivredne proizvodnje iz zone čistih ratarskih kultura pšenica, ječam, kukuruz na neke radno intenzivnije i dohodovnije, a ništa nismo učinili da se promijeni stanje oko uvoza voća i povrća. Uloga komore bi treba biti zaštita sektora voća i povrća.
Proizvodnje mlijeka gotovo i nemamo, na nivou je 30 do 40% dostatnosti za RH. Razlog; nitko nije štitio proizvođače bili su prepušteni stotinama udruga, donosili su se loši zakoni. Dogodio se uvoz. Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi još nije zaživio iako je još 7.12. prošle godine stupio na snagu, iako su trgovačke kuće trebale do 31.12. potpisati nove ugovore kojim bi se štitili domaći proizvođači.
Uloga komora vidljiva je primjeru Agrokora, prihvaćen prijedlog HSS-a da u privremenom pregovaračkom vijeću bude predstavnik malih proizvođača OPG-ova.Većina je isplaćena, ali i dalje ostaje činjenica da više od 200 OPG-ova, obrta i drugih nije isplaćena u cijelosti nego svega sa 30% jer su prelazili kvotu proizvodnje, odnosno prometa iznad 5 milijuna kuna godišnje pa su ušli u rang velikih proizvođača, sad su u istom košu s bankama, fondovima i ostalim velikim dobavljačima i što će biti s njima? Ima ih preko 200, njihovo potraživanje je bilo do 300 milijuna kuna. U isto vrijeme je savjetnicima isplaćeno više od 300 milijuna kuna.
Snažna komora je tu trebala dati svoj doprinos. Naša nije, razjedinjena s 1000 članova, nema šanse bitno utjecati na politike koje su se događale i događaju se u RH. Nekomu to dogovara.
Prijedlog obveznog članstva u poljoprivrednoj komori možda nije loš, međutim otpor je veliki, članarina se tumači kao novi namet. Podijeljena su mišljenja OPG-ova, svi su zato da komora bude jaka, da bude ono što treba, da zastupa njihove interese, da imaju koristi od komore jer do sad je objektivno nisu ni mogli imati obzirom daje bila neučinkovita.
OPG-ovi sami moraju odlučiti žele li biti članovi Komore.
Resorno ministarstvo i Vlada su u proračunu za 2018. rekli da HPK nije potrebna, nisu osigurana niti sredstva za članarinu u krovnom europskom udruženju poljoprivrednika.
Takvim načinom imati ćemo komoru samo na papiru, neće biti ništa ni od snage komore ni od jačanja poljoprivredne proizvodnje, i dalje ćemo biti podložni uvozu poljoprivrednih proizvoda, smanjenju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, i dalje ćemo imati iseljavanje ne samo iz Slavonije i Baranje nego i iz drugih nerazvijenih regija.
Izvoz poljoprivrednih proizvodastagnira, a uvoz je enormno porastao. Uvozimo 60 tisuća tona smrznutog tijesta u RH , istovremeno smanjujemo proizvodnju pšenice sa 150 tisuća hektara na svega oko 90 tisuća hektara u Hrvatskoj. Je li to budućnost koju želimo Hrvatskoj i hrvatskoj poljoprivredi? Mislim da nije. Zakon o poljoprivrednoj komori i druge zakone prilagodimo poljoprivrednim proizvođačima i poljoprivrednoj proizvodnji ,gradimo politike koje će garantirati daljnji rast i razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj.“ zaključio je na kraju izlaganja Vlaović.
