HSLS smatra kako se jedino zajedničkim djelovanjem, neovisno o osobnom ili političkom razilaženju, mogu postići kvalitetniji i prihvatljiviji rezultati koji bi pomogli stanovništvu ugroženom poplavama.
1. Imenovati stručni tim za prijavu za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti. trebao sastojati od stručnih procjenitelja i profesionalaca.
2. Izraditi detaljni i precizni troškovnik štete. Važno je imati na umu da aktivnosti financirane iz Fonda solidarnosti čine temelj za sva buduća djelovanja u okviru izgradnje/obnove infrastrukture koje je potom moguće financirati iz strukturnih i drugih fondova (npr. za poljoprivredna zemljišta iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj).
3. Ispuniti plan i program za povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti. Kako bi povukla sredstva, Vlada RH odlučuje da li će samostalno podnijeti Zahtjev ili u suradnji sa susjednim državama pogođenim poplavama. Ukoliko se država odluči na samostalnu prijavu, moguće je ostvariti veće iznose. U Uredbi Fonda solidarnosti navodi se kako je moguće, ukoliko je razina odštete manja od granice sa 0,6% BDP-a pojedinačne države (u slučaju Hrvatske navodi se granica od 254.229 mil. eura), da se nekoliko država zajednički prijavi za dobivanje sredstava iz Fonda (za prihvatljive aktivnosti), ali sve u roku od 12 tjedana od trenutka događanja elementarne nepogode. Za provođenje aktivnosti (za koje su odobrena sredstva), država će imati na raspolaganju 18 mjeseci.
4. Odvojiti štete na poljoprivrednim zemljištima od štete na društvenim i komunalnim infrastrukturama. Vodeći se premisom potpunog iskorištavanja danih mogućnosti, ali imajući na umu područja na koja je moguće koristiti sredstva iz Fonda za solidarnost, preporuka HSLS-a je da ministar poljoprivrede nakon zajedničke (ukupne i točno precizirane) procjene, zatraži odštetu iz zasebnog fonda.
Predsjednik HSLS-a
Darinko Kosor,v.r.
