Na konferenciji za novinare održanoj 11. studenog 2013. godine u HSLS-u o teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske govorili su Josip Budimir i Vladimir Ferdelji.
HSLS predlaže racionalni teritorijalni ustroj i podjelu Hrvatske na šest regija – Slavoniju, Sjevernu Hrvatsku, Centralnu Hrvatsku, Primorje s Istrom, Dalmaciju i Grad Zagreb. Svaka regija imala bi sveučilište, kliničku bolnicu, regionalni sud, narodno kazalište, regionalnu upravu, a možda i prirodno pripadajuće ministarstvo.
HSLS se zalaže za teritorijalni preustroj Hrvatske jer smatra da je to glavni preduvjet svih potrebnih reformi u gospodarstvu, sudstvu, zdravstvu i ostalim djelatnostima.
Sadašnji teritorijalni ustroj Hrvatske napravljen je po političkim kriterijima – sastoji se od 21 županije, 124 grada i 426 općina, ukupno čak 571 upravno-teritorijalne jedinice te je pregolomazan i preskup bez jasno definiranih uloga organizacijskih jedinica, politokratski je kadroviran i onemogućava provedbu reformi, istaknuo je Vladimir Ferdelji.
Racionalni teritorijalni ustroj značio bi podjelu Hrvatske na šest regija – Slavoniju, Sjevernu Hrvatsku, Centralnu Hrvatsku, Primorje s Istrom, Dalmaciju i Grad Zagreb. Svaka regija imala bi sveučilište, kliničku bolnicu, regionalni sud, narodno kazalište, regionalnu upravu, a možda i prirodno pripadajuće ministarstvo, rekao je Ferdelji.
Druga temeljna jedinica novog teritorijalnog ustroja bila bi općina a njezine nužne funkcije obuhvaćale bi, primjerice, osnovne i srednje škole, općinski sud, dom zdravlja, gospodarsku zonu, otkupni centar i katastar.
Nove općine trebalo bi formirati od sadašnjih općina, od kojih bi opstale samo one koje svoje funkcije mogu same financirati, a one koje ne mogu pridružile bi se nekoj od općina s kojom graniče.
Ferdelji kaže da bi se ostale organizacijske jedinice teritorijalnog ustroja kao što su gradovi, zajednice općina ili gradske četvrti mogle formirati samo ako predstavljaju jasan uvjet za racionalnije obavljanje propisanih funkcija i komunalnih poslova, ili omogućavaju kvalitetniji servis za građane.
Josip Budimir naveo je da su u 2001. proračuni svih lokalnih jedinica iznosili oko 10 milijardi kuna, da bi kroz deset godina, u 2011. godini, narasli na 21,2 milijarde kuna.
U 2011. rashodi su iznosili 17,7 milijardi kuna, od čega je na zaposlene i materijalne rashode otpadalo 11,9 milijardi kuna, odnosno 67 posto.
