Autor Franjo Samardžić, Foto CENDO, novagra.hr
NOVA GRADIŠKA, 27. siječnja 2023. -27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Dan kada je Crvena armija 27. siječnja 1945. godine oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj Ujedinjeni narodi su, donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust 2005. godine, proglasili danom sjećanja na sve žrtve holokausta.
Prijašnjih godina novagra.hr je pisala o novogradiškim židovima, njihovom doprinosu u razvoju Nove Gradiške i stradanjima u holokaustu. Danas u Novoj Gradiški nema Židova, a nema ni komemoracija i evociranja sjećanja na njihovo stradanje u 2. svjetskom ratu.
Židovska zajednica u Novoj Gradiškoj je uništena u Holokaustu, ubijeno je oko 150 Židova, a preživjelo je oko 20. Židovi su odvedeni u logor Staru Gradišku početkom 1942. i u logor Đakovo. Spasilo se samo nekoliko obitelji sa oko dvadesetak članova. Sinagoga, koja je bila u današnjoj ulici Alojzija Stepinca (Tiskara) srušena je 1942. godine. Danas u Novoj Gradiški nema Židova.
Židovska općina Nova Gradiška (CENDO istraživački i dokumentacijski centar)
Doseljavanje
Židovi se u prvo vrijeme naseljavaju u Cerniku (gdje im je kasnije ostalo groblje) koje je bilo na granici sa Vojnom Krajinom i mjestom Nova Gradiška gdje su razvili trgovačke poslove. Prema popisu stanovništva 1785. bile su samo tri židovske obitelji ( u Požeškoj županiji od preko 66.000 stanovnika).
Prve židovske obitelji dolaze iz Mađarske i Gradišča i drugih krajeva Austrougarske ( Vjekoslav Žugaj) , a nekoliko iz Rusije i Bjelorusije. No privučeni dobrim uvjetima poslovanja u Cernik i Novu Gradišku se doseljavaju i Židovi iz drugih krajeva Hrvatske. Postoje podaci da se Židovi nalaze i u utvrdi Stara Gradiška- gdje su zabilježeni trgovci Ajzinger i obitelji Spitzer i Miees, a kasnije Izidor Rottschild.
Godine 1800. sudac Odobašić popisao je naseljene Židove. Bile su tri obitelji: Salamon Pichler iz Josephfelfda-Kule, David Spitz iz Stražemana i Adam Lustig iz Jakšića. Godine 1798. bila je rasprava, iz Budima, o uplatama tolerancijske takse (Salamona Pichlera i Davida Spitza) Postoje i kasniji popisi (Sudac Josip Strčević). U Cerniku je Mojsije Loevy, u Orljavcu Jakob Spitz. Adam Spitz bio je u Trenkovu, Lena Pollack u Jakšičima, Herschel Kunn u Daruvaru.Kasnije dolaze Schlesinger, Obersohn, Polak, Kuhn, Breszler i drugi.
Židovi se postepeno doseljavaju u požeški kraj: U okolini Pakraca dolaze obitelji Salamuna i Filipa Obloda, Henrika Breszlera u Daruvar, u Pakracu je Mojsije Zuckermendel. U Cerniku je prema popisu 1851. bilo 77 Židova, a kasnije ih ima 111 , vjerojatno se u Cernik doseljavaju obitelji iz okolnih naselja.
Židovska općina, sinagoga, groblje
Spominje se i Communitas Judaica i postojala je i sinagoga čije je mjesto ustanovio istraživač Zlatko Karač .Ona je srušena 1918.godine kada se počela akcija za gradnju nove sinagoge u Novoj Gradišci. Kamen temeljac položio je predsjednik općine Emanuel Wachsler 26.lipnja 1923.godine. Sinagoga je posvećena u rujnu 1925.godine.
Rabin je bio Jehuda Margel, kantor Andrija Trilnik , a Hevru Kadišu je vodio Armin Kon.
Predsjednici općine bili su Jakob Kon i kasnije Emanuel Veksler.Njegov zamjenik bio je Žiga Rajhert , a gabaj Armin Kon.
Organizacije
Cionistička organizacija imala je aktiviste Olga Bauer, dr. Marsel Stockhameri dr. ivoNajman.
WIZO – Stela Veksler.
Omladina – Leo Zomer.
Hašhara (Hašomer hacair) u selu Ljupina za pripremu omladine za odlazak u Palestinu.
Jevrejsko pjevačko društvo ( 1925).
Gospodarska djelatnost
Vjekoslav Žugaj u knjizi “Židovi novogradiškog kraja” (2001) daje i ove dragocjene podatke:
Gradile su se poslovne zgrade ( npr. zgrada zvana “Prkos” uz samu granicu civilne i vojne Hrvatske), ugostiteljski objekti (obitelj Rottenstein) .
Od židovskih trgovaca u Novoj Gradišci poznata je obitelj Schmidek i sinovi ( alkoholna pića i tzv. kolonijalna roba); trgovinu žitom imala su braća Neumann, a trgovinu željezom obitelj Wachsler( veoma razvijena međunarodna trgovina). Bernard Epstein bio je trgovac manufakturne robe i cipela, Jakob Kohn i Ernest Fuchs su bili trgovci kolonijalnom robom. Makso Fried bio je limar i vodoinstalater, Žiga Vajk bio je trgovac, Erwin Schlein imao je modni salon, Jakob Kohn -građevni materijal, Bela Kohn bio je urar, draguljar i optičar. Obitelj Schonheit imala je trgovinu kože cipela i opanaka, a Leopold Roth trgovinu drvom, građ.materijalom i staklom. Josip Weiss – trgovina poljoprivrednim proizvodima, Mavro Bauer – tiskara, knjižara i knjigovežnica, a liječnici su bili dr. Neumann i dr. Pap , a odvjetnik Wolheim.
Mnogo je podataka poznato o tiskari koju je Mavro Bauer kupio od Vatroslava Schiebla ( 1892). Tiskao je knjige, zakonike, pravila, slikovnice, romane.. ali i plakate, oglase pozivnice i gradske novine. Bauer je izabran 1929. za predsjednika Obrtnog zbora u Novoj Gradiški. Izgradio je i veliku poslovnu zgradu 1910. godine ( dio sačuvan do danas).
Holokaust
Židovska zajednica u Novoj Gradiškoj je uništena u Holokaustu, ubijeno je oko 150 Židova, preživjelo je oko 20, ali više nema Židova u gradu. Židovi su odvedeni u logor Staru Gradišku početkom 1942. i u logor Đakovo . Spasilo se samo nekoliko obitelji sa oko dvadesetak članova.
| Židovska općina Nova Gradiška 1930.: |
| Židovsko groblje osnovano godine | 1800. |
| Sinagoga izgrađena godine | 1925. |
| Broj članova općine | 73 |
| Broj “duša” (članovi i njihove obitelji) | 220 |
| Broj djece u školama | 29 |
| Broj advokata | 1 |
| Predsjednik Židovske općine | Emanuel Wachsler |
| Rabin | Juda Margel |
Hrvatski sabor o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta
-27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta nizom edukativnih, mirovnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se odaje počast žrtvama holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, podiže svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na holokaust. Središnje mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Od 1953. godine Yad Vashem je i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu.
Kako se ove godine obilježava 75. godišnjica oslobađanja nacističkog logora Auschwitz-Birkenau, tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta posvećena je upravo toj obljetnici i održava se pod geslom „75 godina nakon Auschwitza – obrazovanjem i sjećanjem na holokaust za postizanje globalne pravde“. Tema ukazuje na kontinuiranu potrebu univerzalne borbe protiv antisemitizma i svih ostalih oblika diskriminacije kako bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava u cijelom svijetu.
Holokaust je provodio njemački nacistički režim nad šest milijuna Židova, Roma, Slavena, homoseksualaca, osoba s invaliditetom, političkim oponentima nacizma i ratnim zarobljenicima. Prema podacima Yad Vashema, najveći intenzitet sustavnog i masovnog uništenja izvršen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i milijun i petsto tisuća djece.
U Hrvatskoj se prigodnim aktivnostima, komemorativnim skupovima, tematskim predavanjima i ostalim edukativno-informativnim sadržajima obilježava sjećanje na žrtve holokausta, hrvatski dužnosnici sudjeluju u međunarodnim aktivnostima obilježavanja, a u obrazovnom sustavu poučava se o holokaustu i drugima genocidima. K tome je saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu 23. siječnja 2020. godine donio zaključak kojim potiče državne institucije i organizacije civilnog društva na promicanje radne definicije antisemitizma koju je prihvatio Međunarodni savez za sjećanje na holokaust, čija je članica i Hrvatska. (Hrvatski sabor)
