Ne smijemo biti pasivni državljani i članovi EU
NOVA GRADIŠKA 27. svibanj 2011. – Jučer u prostoru Gradske knjižnice Nova Gradiška, kako smo najavili, održano je predavanje na temu europskih integracija i drugih općih pitanja vezanih za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Organizator predavanja je Udruga za demokratsko društvo u
suradnji s Centrom za održivi razvoj i Centrom za europsku dokumentaciju i istraživanja – R. Schuman uz potporu Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj. Predavač dr. Neven Šimac uz pomoć moderatora predavanja Antuna Brađaševića pojasnio je iscrpnim predavanjem prisutnima koje su sve prednosti ulaska u EU i sažeto odgovorio na sva euroskeptična pitanja. Redoslijed izlaganja se sastojao od slijedećih cijelina: Hrvatske dvojbe i nade, Hrvatska pitanja i sumnje i Europske činjenice i postignuća.
Iznijet ćemo neke prednosti EU koja su objašnjena na predavanju:
– Ekonomska integracija: zajedničko obavljanje i vođenje određenih državnih funkcija.
– Prilagodba jednoj organiziranoj asocijaciji država.
– Da li se gubi identitet?
– Formula EU je različitost država i kultura.
– Članice Europske Unije uvijek transpartentno raspravljaju o svim zajedničkim pitanjima.
– EU brani svoj gospodarski interes i interes svojih članica na globalnoj razini.
– Štite se vjerske slobode i vjerske zajednice.
– Poštuje se pravilo nediskriminacije.
– Slobodno kretanje ljudi, kapitala, roba i usluga.
– EU štiti potrošača toga i nameće zakone za kvalitetu proizvodnje.
– Mnogo brži je razvitak novih nego starih članica.
– Solidarnost – One države koje imaju više pomažu onima koje trebaju pomoć. (primjer Grčke i Portugala)
– Tzv. Kohezijski fond – mogućnost novim članicama da kvalitetnim projektima dobiju sredstva iz fonda za regionalni razvoj za npr. Infrastrukturu, ekologiju. Također postoji i fond za poljodjelstvo, ratarstvo, stočarstvo i ribarstvo kao i fond solidarnosti. Naravno, za dobivanje sredstava isključivo su nužni rentabilni i razboriti projekti.
– Načelo supsidijarnosti: – svaki subjekt (zemlja) dobiva odgovornost za segment koju može najbolje voditi, rješavati i upravljati. – Jednakost konkurentnosti i približavanje porezne politike.
– Istrebljivanje korupcije, nepotizma i pljačke.
– Građani novih članica postaju i građani EU – Energetska politika: – do 2020. godine smanjiti emisije CO2 za 20%, potrošnju sadašnjih energenata također smanjiti za 20%, a povećati utjecaj obnovljivih izvora energije za 20%.
Među brojnim pitanjima upućenih dr. Šimcu bilo je i ono Haško na koje je predavač odgovorio kako se Haški sud ne može poistovjećivati s EU već sa UN-om pod čijem je ingerencijom. Bilo je riječi i poglavlju 23, a pitanje na tu i temu formiranja vojske EU postavio je dr. Kocić. Pitanje zajedničke vojske jedna je od slabosti EU oko kojeg pitanja još nema rješenja. Neke od slabosti EU su strah od smanjenja proizvodnje i pitanje granica unije.
Na pitanje portala novagra.hr – Da li je dobro za Hrvatsku prvenstveno usvajanje svih zakona Europske unije i prihvaćanje nameta, a građanin Hrvatske je još uvijek puno nižeg novčanog standarda nego građanin u uniji koji se čak i u vodećim europskim zemljama teže nosi s spomenutim? Predavač je odgovorio da je to rizik svih novih članica i da Hrvatska mora ustrajati i boriti se za bolji status, a to se upravo nadovezuje to da ne smijemo biti pasivni državljani ni članovi unije. – uputa sa početka predavanja.
Antun Brađašević
dr. Neven Šimac
O predavaču
Dr. Neven Šimac, pravnik po struci, nakon gubitka posla na Pravnom fakultetu u Zagrebu i boravka u zatvoru zbog političkog neslaganja u sedamdesetima odlazi u Francusku. Tada počinje njegova bogata karijera u Francuskoj, odnosno Europskoj Uniji gdje se počinje raditi u strukturnim programima EU te postaje član delegacije francuske vlade u međunarodnim pregovorima. U Parisu doktorira pravo na sveučilištu Paris II te postaje stručnjak u području političkih znanosti (Paris II) i državno-upravnih znanosti (ENA, Paris). Postaje kadar u francuskoj državnoj upravi – vodi odjel od 30-35 službenika, s godišnjim proračunom od 2,5 mld €. Vodi Strukturne programe EU za Francusku. Član je delegacija francuske vlade u međunarodnim pregovorima. U više navrata bio je konzultant za zajmove Europske investicijske banke Hrvatskoj. Pri vladama Češke, Litve, Letonske i Poljske radio je kao konzultant za pravnu, institucionalnu i upravnu prilagodbu EU za korištenje predpristupnih programa. Između ostaloga, predavao je i na poslije-diplomskim Europskim studijima (Zagreb), u organizaciji sveučilišta Paris II i Zagreb. Također je autor nekoliko publikacija: o ratnim (ne) prilikama u Hrvatskoj, o demokraciji, korupciji, javnoj upravi, globalizaciji. Od 2006. član je Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, a od iste godine i potpredsjednik Kršćanskog akademskog kruga (Zagreb). Član je i koordinacijske radne skupine kršćanskih laičkih pokreta i udruga IXE – Kršćanska inicijativa za Europu. Član je i drugih organizacija, posebno aktivan u europskim i kršćanskim krugovima i stoga je odličan poznavatelj društvenih, političkih i gospodarskih prilika u Europi. Jučerašnje predavanje bilo je tipa okruglog stola te su svi prisutni imali priliku uputiti pitanja dr. Šimcu.
