„Nacrt Obiteljskoga zakona je konfuzan, nerazumljiv i izazvat će više štete nego koristi, ocijenjeno je na okruglom stolu održanom u organizaciji HSLS-a , uz zaključak da takav nacrt zakona treba povući!„
Politička tajnica HSLS-a Dorica Nikolić prenijela je stajalište, zbog bolesti odsutne Hele Ujević Buljete, autorice postojećeg Obiteljskog zakona, da je nacrt zakona toliko loš, od nomotehničkih do sadržajnih elemenata, da ga treba povući.
Profesorica s Katedre za obiteljsko pravo Zagrebačkog pravnog fakulteta Dubravka Hrabar rekla je da se tekst nacrta nije bitno promijenio od početnoga jer predlagatelj ne odustaje od nekih koncepata za koje misli da će napraviti revolucionarni pomak u zaštiti članova obitelji, no to se neće dogoditi. Drugi je razlog što predlagatelj ne zna dovoljno, ali se unatoč tome upušta u posao kojem nije dorastao. Nakon naše intervencije promijenjena je kvalifikacija izvanbračne zajednice, ali neprecizno, pa se njome otvara Pandorina kutija, dodala je. Također nije riješeno goruće pitanje pozicije djeteta u brakorazvodu, a po načinu kako se predlažu urediti imovinski odnosi bračnih drugova, otvorit će se novi desetogodišnji sporovi. Nacrtom se ne štiti obitelj i brak već se ljude onemogućava u njihovim pravima, sužena su prava djeteta u saznanju tko su mu roditelji, pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi daje se i drugim osobama ili ustanovama. Zaobilaze se međunarodni dokumenti koji nas obvezuju. Nije dobar ni dio koji govori o obveznom savjetovanju i obiteljskoj medijaciji koji će iziskivati ogromne troškove, a ne zna se ni tko će tu medijaciju provoditi, zaključila je Dubravka Hrabar.
Doc.dr.sc. Irena Majstorović s Pravnog fakulteta u Zagrebu tvrdi da ne stoji obrazloženje da se novi zakon donosi zbog usklađivanja s europskim zakonodavstvom, jer obiteljsko pravo svaka država sama uređuje. Također nije istina da se bi se novi zakon trebao donijeti zbog isplata odštete po presudama na Europskom sudu za ljudska prava jer pretežni broj tih presuda nije rezultat lošeg Obiteljskog zakona nego lošeg i sporog postupanja sudskih i upravnih tijela. Presude koje je donio Europski sud u odnosu na Hrvatsku ne izlaze iz okvira drugih zemalja Europe.
Osvrćući se na izjavu ministrice Milanke Opačić da se kritičari nacrta Obiteljskoga zakona “ponašaju kao učenici koji su dobili lektiru, ali im se ne da čitati”, predstavnica pravnog tima udruge B.a.B.e., Ljubica Matijević Vrsaljko rekla je kako je “lektira” kontradiktorna, u njoj se predlažu stvari koje nemaju veze sa stvarnošću, nema definicije obitelji i ukida se privremeni institut uzdržavanja. Takav zakon donijet će “tihe suze” i nove bitke građanima. Niti jedna odredba neće se moći provesti, zaključila je Vrsaljko i pozvala stručnu i ostalu javnost da spriječe donošenje takvog zakona. S takvim stajalište suglasne su i ostale odvjetnice nazočne na Okruglom stolu.
Asenka Kramer, predstavnica Udruge dijete-razvod slaže se s prof.dr.sc. Dubravkom Hrabar te smatra da je predloženi zakon protivan interesima djeteta i da zakon treba zaustaviti.
Oliver Čanić iz Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo oglasio se dopisom Okruglom stolu u kojem se navodi da će zakon nanijeti veliku štetu, prije svega djeci, roditeljima i općenito obiteljima u Hrvatskoj i tako donijeti do daljnjeg kršenja prava djece i općenito ljudskih prava u Hrvatskoj što će za posljedicu imati, ne smanjenje već povećanje broja tužbi kod Europskog suda za ljudska prava i Europskom sudu pravde.
Novom Zakonu o socijalnoj skrbi posvećeno je manje vremena u raspravi, ali je utvrđeno da se ne može sadržajno nazvati „novim“ jer je to uglavnom prepisani stari zakon uz neznatne promjene koje ne rješavaju raspodjelu socijalnih naknada na koje Hrvatska izdvaja oko 15 milijardi kuna iz Državnog proračuna, ne uvodi decentralizaciju sustava, ne rješava inkluzivni dodatak osoba s invaliditetom kao ni tzv. „socijalnu mirovinu“ za korisnike sustava starije od 67 godina.
Sudionici Okruglog stola složni su u tome da Prijedlog Obiteljskog zakona treba povući i doraditi postojeći Zakon uz konzultacije sa strukom, odvjetnicima i udrugama. Primjena novog zakona izazvala bi enormne troškove što ni bogatije zemlje od Hrvatske ne bi mogle podnijeti. Zatražit će se od Ministarstva financija procjena fiskalnog učinka oba prijedloga zakona na Državni proračun, proračune jedinica lokalne samouprave i druge institucije zadužene za provedbu predloženog zakona.
Sudionice Okrulog stola:
Teuta Palčić, Eleonora Katić, Ljubica Matijević Vrsaljko, Nataša Pečarević,
Tanja Petković Gregurek, Vesna Jurički, prof.dr.sc. Dubravka Hrabar, prof.dr.sc. Irena Majstorović,
Zdravka Sadžakov, Asenka Kramer, Dorica Nikolić, Renata Šeperić Petak
