Autor bpz.hr
Slavonski Brod, 8.ožujka 2018. Europsku povelja o ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini potpisao je danas župan Danijel Marušić uz nazočnost Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, zamjenika župana Damira Mirkovića predsjednice Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Zdenke Bošnjak kao i predsjednica i predsjednika gradskih i općinskih povjerenstava.
Vijeće europskih gradova i regija (CEMR) pokrenulo je 2006. godine Europsku povelju o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini kojom se lokalne i regionalne uprave europskih zemalja obvezuju da će slijediti principe rodne ravnopravnosti te provoditi odredbe propisane samom Poveljom.
Odluku o pristupanju Brodsko-posavske županije Europskoj povelji donijela je Županijska skupština na 5. Sjednici održanoj 20. prosinca prošle godine, a službeno je potpisana 8. ožujka 2018. na Međunarodni dan žena.
Potpisivanjem Europske povelje Brodsko-posavska županija javno se obvezala slijediti principe rodne ravnopravnosti i u svojoj sredini provoditi i promicati odredbe i temeljna načela ovog dokumenta. Također, ovim formalnim činom, Brodsko-posavska postala je 14 županija potpisnica Europske povelje te se pridružila ostalim 130.000 jedinica lokalne samouprave u 47 država svijeta.
Pozdravljajući okupljene župan Marušić rekao je kako je ravnopravnost spolova jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, te smatra kako su na državnoj tako i na lokalnoj razini postavljeni normativni i institucionalni okviri za zaštitu od svakog oblika diskriminacije na temelju spola. Međutim, drži župan Marušić, za postizanje ravnopravnosti žena i muškaraca nije dovoljna samo pravna regulativa već i učinkovita provedba postavljenog zakonodavnog okvira i to u svim aspektima života: političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH Višnja Ljubičić pozdravila je današnje potpisivanje Europske povelje, te se u radnom dijelu sjednice i obraćanju medijima osvrnula na rad i aktivnosti svog Ureda. Istaknula je kako Povelja u sebi sadrži jednaka organska područja kao zakonska regulativa te je buduće ciljeve na lokalnoj razini potrebno uskladiti s njenim odrednicama. Dodala je kako u Republici Hrvatskoj imamo dobar zakonodavni okvir i nacionalne mehanizme, međutim još uvijek treba raditi na promjeni percepcije društvene svijesti, jer se pitanje ravnopravnosti spolova u hrvatskom društvu još uvijek marginalizira. Prema statističkim podacima, dodaje Ljubičić, čak je 2/3 žena u Hrvatskoj na neki je način diskriminirano, 54% ih je nezaposleno, a prema nacionalnoj statistici ponekad su za jednaki posao dobivale 24- 25% manju plaću u odnosu na muškarce.
Kazala je kako i mediji imaju veliku moć i utjecaj u promoviranju društvenih vrijednosti i oblikovanju stavova te da je stoga način na koji medijski sadržaji prikazuju žene i muškarce jedan od ključnih čimbenika u promociji i jačanju društvene svijesti o ravnopravnosti spolova.
Obiteljski status, majčinstvo, jednaki uvjeti za stjecanje posla i ostvarivanje sigurnosti samo su neke od predstavki kojima se Ured pravobraniteljice svakodnevno bavi, a kao velik uspjeh Pravobraniteljica ističe rješavanje dugogodišnje diskriminatorne prakse HZZO-a koji je neovlašteno procjenjivao valjanost ugovora o radu trudnica koje koriste bolovanja zbog čuvanja trudnoće ili rodiljne dopuste. Pri tom se posebno osvrnula na sklapanja ugovora na određeno vrijeme koje Zakon o radu propisuje kao izuzetak, ali koji su se u praksi koristili gotovo kao pravilo kada su u pitanju trudnice.
Velike napore Ured pravobraniteljice usmjerava i u prevenciju i rješavanje slučajeva obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama. Vlada RH je usvojila četvrtu Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2017-2022.Strategija ima 33 mjere i obuhvaća sedam područja: prevenciju nasilja u obitelji, zakonodavni okvir iz područja zaštite od nasilja u obitelji, zbrinjavanje i potporu žrtvama nasilja u obitelji, psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, unaprjeđenje međuresorne suradnje, izobrazbu stručnjaka koji rade u području zaštite od nasilja u obitelji i senzibilizaciju javnosti za problematiku nasilja u obitelji. Nositelji aktivnosti su tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave te organizacije civilnoga društva, a svaka mjera Nacionalne strategije utemeljena je na određenom članku Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija).
