Autor Cajtung
NOVA GRADIŠKA, 10.studeni 2021. – U izložbenom prostoru Gradskog muzeja sinoć je otvorena izložba Ljušture autorice Josipe Štefanec. Vjernu novogradišku publiku, doduše u manjem broju radi epidemioloških mjera zbog koronavirusa, pozdravio je Miroslav Pišonić, ravnatelj Gradskog muzeja koji je izložbu, zajedno s autoricom, i postavio. Predstavljajući Josipu Štefanec, koja je docentica na Zavodu za tekstilni i modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu govorio je o njezinom stvaralaštvu.
„Sam naziv „Ljušture“ u sebi nosi značenja nečega iskorištenog i napuštenog, nečega što je odbačeno, potrošeno. Promatramo li rad prvenstveno kroz gore spomenuta značenja, tada nije teško zapitati se gdje je i zbog čega nestao ispražnjeni sadržaj. Govori li umjetnica kroz izloženi rad o današnjem društvu koje, ne zaboravimo, čini svaki pojedinac? O onome društvu koje teži veličini, gomili, ispraznom monumentalizmu koji naprosto, zbog spomenute predimenzioniranosti, ne može ostati neprimijećen? Nameće se pitanje ostavlja li ono (društvo) u toj svojoj napuhanosti ikakvo čvrsto uporište koje bi moglo koristiti za nadogradnju naraštajima koji dolaze. Promatranjem ovih lebdećih ljuštura gotovo ništa ne upućuje na čvrstinu kao temelj, zalog za nadogradnju ili takvim razmišljanjima naprosto nema mjesta. S druge pak strane, ispražnjeno i odbačeno ne treba sagledavati isključivo u negativnom kontekstu. Priroda od svog postanka ukazuje na činjenicu iskorištavanja odbačenoga. Spomenute ljušture školjkaša često nenametljivo i bez prisile postaju novi dom za neki drugi živi svijet. I naša vrsta, naše društvo polako se budi. Svjedoci smo kako iz ovih ili onih razloga odbačeno na ovaj ili onaj način može ponovno biti (is)korišteno. Ljušture na izložbi osim što propituju odnos mase i prostora ovdje možemo promatrati i kao jedan novi pogled na suvremenog, mobilnog čovjeka. Kroz višestoljetna pražnjenja danih nam resursa čini se da smo došli u vrijeme sveopće redukcije – nestašice. U tom kontekstu Josipin rad / kreacije s punim pravom valja razmotriti kao moguće projekcije čovjekova doma u budućnosti. Pražnjenjem se možda gubi čvrstina, ali ostaje iskustvo procesa punjenja i pražnjenja iz kojeg bi bilo mudro učiti. Ako ne i iz iskustva drugih, a onda barem iz vlastitih iskustava“, rekao je Miroslav Pišonić.
Sve nazočne pozdravila je i Josipa Štefanec izrazivši zadovoljstvo i zahvalu svima koji su se u ovom teškom vremenu radi koronavirusa odazvali izložbi. Izložbu je otvorio Borislav Vidošić, zamjenik gradonačelnika.
