Autor Franjo Samardžić
NOVA GRADIŠKA, 13. rujna 2019. – Gradsko društvo Crvenog križa Nova Gradiška danas je na središnjem gradskom trgu tradicionalno obilježilo Svjetskog dana prve pomoći. Kao i uvijek do sada aktivni sudionici bili su stalni partneri djelatnici Policijske postaje Nova Gradiška, Hitna medicinska pomoć i Patronažna služba koja je građanima mjerila tlak i šećer u krvi. Pokaznu vježbu pružanje pomoći unesrećenima. Prikazala je Mladeži Crvenog križa. Dr. Dragoljub Kocić u prostorijama Crvenog križa održao je predavanje o pružanju prve pomoći i samopomoći, a sudionici predavanja mogli su razgledati izložbu “Prva pomoć kroz povijest”.
Tradicionalno svake druge subote u rujnu u cijelom svijetu, na inicijativu Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, nacionalna društva obilježavaju Svjetski dan prve pomoći.
-Putem raznih aktivnosti ukazuje se na važnost pravodobne i na pravilan način pružanja prve pomoći i ukazuje na nužnost izgradnje svijesti o solidarnom pomaganju svima kojima je pomoć potrebna, bez razlike. Isto tako treba osposobiti što veći broj ljudi za pružanje prve pomoći jer je to iznimno važno u spašavanju života kao i u saniranju štetnih posljedica nesreća koje se događaju svakodnevno u svim životnim aktivnostima- kazao je Franjo Pavlović, ravnatelj Gradskog i Županijskog društva Crvenog križa i svim partnerima koji su se uključili u obilježavanje Svjetskog dana prve pomoći.
Svjetski dan prve pomoći 2019. naglasak stavlja na marginalizirane osobe. Izuzeti, odnosno marginalizirati osobu, znači onemogućiti osobi pristup – mjestu, grupi ili privilegiji ili je isključiti iz razmatranja.
U svakom društvu postoje skupine koje ne uživaju svakodnevne blagodati koje su dostupne većini. Takve skupine često čine osobe s invaliditetom, osobe koje boluju od određenih bolesti, starije osobe, zatvorenici, te posebno ranjive skupine poput siročadi, djece zahvaćene radnom eksploatacijom ili žrtve trgovanja ljudima.
Pod povećanim rizikom od marginalizacije čine i osobe određenih seksualnih orijentacija, zatim izbjeglice, migranti, pripadnici manjina, žrtve raznih rodbinskih rituala i zakona, te nebrojeno puno drugih osoba kojima su uskraćena osnovna ljudska prava.
Osobe s invaliditetom čine milijardu ljudi – otprilike 15 posto svjetske populacije – što ih čini najvećom i najugroženijom manjinom na svijetu. Te osobe se suočavaju sa socijalnim, ekonomskim i kulturnim barijerama koje ograničavaju njihov pristup potpunom i učinkovitom sudjelovanju u društvu, uključujući ekonomski razvoj, obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvene usluge.
Udio ljudi koji žive s invaliditetom veći je u ekološki ugroženim zemljama, s procijenjenom stopom prevalencije od nešto ispod 17% (177 milijuna ljudi).
Migranti, a posebno izbjeglice, često su diskriminirani, osobito kada ne govore lokalni jezik, nemaju podršku društva i nisu im dostupne ili pružene potrebne informacije. Prekid društvenih i obiteljskih veza također rezultiraju osobama koje žive na margini društva.
Ukupni broj prisilno raseljenih osoba zbog sukoba, nasilja ili progona dosegao je
68,5 milijuna u 2017. godini, što je povećanje od 2,9 milijuna (4,5%) u odnosu na 2016. godinu.
Osim toga, prisilno raseljavanje povezano je i s katastrofama, uključujući negativne učinke klimatskih promjena, takva stvarnost je i jedan od najvećih humanitarnih izazova s kojima su suočene države i međunarodna zajednica u 21. stoljeću. U prosjeku više od 20 milijuna ljudi je svake godine raseljeno zbog vremenskih i klimatskih opasnosti.
U 2017. godini procijenjeno je da je približno 150 milijuna ljudi ili oko 2% svjetskog stanovništva „bez krova nad glavom“. Globalno gledano, socijalna isključenost je fenomen koji utječe na kompletno društvo. Kod pojedinih skupina postoji veća vjerojatnost da će se ozlijediti ili iznenada razboljeti. Također veća je vjerojatnost da će doći u kontakt s nekim kome treba pomoć.
Sve te osobe imaju potencijal naučiti prvu pomoć i spasiti živote, te ih stoga treba uključiti u obuke iz prve pomoći.
Godišnji izvještaj Međunarodne federacije Crvenog križa za 2018. godinu vezan uz katastrofe, pruža čvrstu osnovu za identificiranje marginaliziranih skupina. Ove četiri kategorije nam mogu pomoći u daljnjem provođenju aktivnosti iz prve pomoći.
1. Ljudi koji nisu vidljivi
Oni koje ne primjećujemo, ljudi koji nisu vidljivi u društvu.
2. Ljudi koji su izvan dosega
Oni kojima ne možemo pristupiti ili koji nemaju mogućnost pristupiti tečajevima iz prve pomoći, primjerice zbog fizičkih ili tehničkih nemogućnosti ili geografskih problema.
3. Ljudi koji su nenamjerno isključeni
Osobe koje nenamjerno isključujemo jer im nismo pružili potrebne informacije na način koji zadovoljava njihove potrebe.
4. Ljudi o kojima ne razmišljamo
Svjetski dan prve pomoći 2019. diljem svijeta obilježava s naglaskom da edukacije iz prve pomoći moraju biti dostupne svima te da je prva pomoć čin humanosti koji podrazumijeva spremnost za spašavanje života uz puno poštovanje različitosti i bez diskriminacije.
