KP Slavča

404 0

Radimo na osmišljavanju nekoliko projekata koji će nam omogućili učinkovitije upravljanje otpadom i manju količini komunalnog otpada na deponiji – kaže Davor Rukavina

NOVA GRADIŠKA, 31. siječanj 2012. – Mirela Holy, nova ministrica u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, svojim prvim javnim nastupima i izjavama da je zaštita

okoliša prilika za nov, bolji, drukčiji razvoj Hrvatske, ali ne samo u ekološkom ili socijalnom smislu nego i u gospodarskom, te najavom novog zakona o otpadu, izazvala je pozornost javnosti. Građane ponajprije zanimaju one novine i promjene za koje misle da će nešto morati platiti.

 

Jedna od najava je prikupljanje i razvrstavanje otpada u vreće i plaćanje stvarne količine otpada, a ne paušalnog iznosa po stambenom prostoru. U Novoj Gradiški to nije slučaj, a već postoji mogućnost da ekološki osviješteni građani razvrstavaju otpad. Za odlaganje odvojenog korisnog otpada postavljena je 21 eko–otok sa 63 kontejnera u koji se mogu odlagati papir, staklo i plastika. Skupljanje glomaznog otpada obavlja se jedan puta godišnje (jesen) bez naknade.

 

Uslugu skupljanja, odvoza i deponiranja komunalnog otpada korisnici plaćaju prema važećem cjeniku koji je u skladu sa odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, te odlukama gradskog i općinskih vijeća. Cijene su definirane na temelju veličine plastične posude.

 

Učinkovito upravljanje otpadom

 

Ministrica Mrela Holy kao prve mjere navodi smanjenje nastanka otpada, a kao drugu primarno razvrstavanje u kućanstvima i subjektima koji proizvode otpad. Građani se ne bi trebalo bojati dodatnog opterećenja kućnog budžeta. U konačnici nakon razvrstavanja otpada račun bi mogao biti i manji, a u konačnici bi doprinijeli, kako kaže ministrica, ekološkom i gospodarskom razvoju. Eventualno manjim prihodom od prikupljanja otpada ne bi izgubila i Slavča, jer bi se smanjili sada veliki troškovi zbrinjavanja otpada na odlagalištu.

 

Čekajući nove zakonske smjernice u gospodarenju otpadom razgovarali smo s Davorom Rukavinom, direktorom Slavče, o stanju na gradskom odlagalištu “Šagulje-Ivik” i projektima koje naše komunalno poduzeće priprema na njegovoj sanaciji, te u prikupljanju i razvrstavanju kućnog i drugog otpada.

 

-Radimo na osmišljavanju nekoliko projekata koji bi nam omogućili dvije stvari: učinkovitije upravljanje otpadom i manju količini komunalnog otpada na deponiji. Time bi produžili rok u kome možemo koristiti postojeću deponiju. To je jedan složen projekt. Deponiju smo doveli do stanja za koje smatramo da je korektno i funkcionalno u svakom pogledu. Doveli smo je do stanja dovršenosti. Deponija ima privremenu građevinsku dozvolu koja bi trebala važiti do popunjavanja, a naše projekcije su da bi to moglo biti još tri do četiri godine. Iza toga mora uslijediti otvaranje nove plohe ili početak rada regionalnog centra za zbrinjavanje otpada kojim bi se trebao dugoročno riješit problem zbrinjavanja otpada.

 

Sada je jako važno da u suradnji s Gradom, koji radi na izmjeni ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tražimo da Fond preuzme završetak sanacije deponije, jer faze, koje su ostale, su tehnološki izuzetno zahtjevne i mi u tim poslovima nemamo što tražit, jer je to visoka tehnologija. Procijenili smo da bi za nas bilo neusporedivo bolje da Fond preko europskih fondova završi taj dio sanacije deponije. To su poslovi koji su tehnološki složeni ali i jako skupi.

 

Čak 30 posto otpada može se pretvoriti u kompost

 

Učinkovitije upravljanje otpadom i manju količini komunalnog otpada na deponiji bi produžili rok u kome možemo koristiti postojeću deponiju. To je jedan složen projekt koji polazi od mjesta prikupljanja otpada i ide do deponije. To znači razdvajanje otpada već na mjestu gdje on nastaje, a potom da se jedan dio separacije obavlja i na deponiji gdje bi odvajali sav otpad koji je moguće iskoristit kao sekundarnu sirovinu. Na taj način bi smanjili količinu otpada koji mora doći na deponiju i tako produžili rok deponiranja. Taj ćemo projekt nastojat kandidirat za financiranje kao jedan od naših projekata – kazao je Davor Rukavina.

 

Dio aktivnosti vezanih za prikupljanje i zbrinjavanje otpada Slavča će namjerava usmjeriti i na kompostiranje. Čak oko 30% ukupnog otpada u kućanstvu je organski biorazgradivi otpad: ostaci voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, ostaci čaja s vrećicama, biljne ostaci iz vrta i slično. Ugledajući se u prirodu, ljudi su od davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno dobro. Kompostiranje se može primijeniti u vlastitom vrtu, a organski otpad od građana koji nemaju vrt ili interes za kompostiranje prikupljala bi Slavča.

 

-Zanima nas i time se bavimo, da jedan dio otpada usmjerimo prema kompostiranju. Znači, prikupljanje otpada koji može ići u proces kompostiranja i priprema terena na deponiji koji bi bio u funkciji kompostiranja. Procjena je da bi to u našoj sredini imalo smisla i solidno moglo funkcionirati. Nažalost, sada sav otpad, pa i ljudi koji imaju obiteljske kuće, a nemaju riješeno kompostiranje, završava, mada ne bi trebao, u komunalnom otpadu. Gledajući ekološki i financijski to nema nikakvog smisla – kaže Davor Rukavina.

Neprimjereno razvrstavanje komunalnog otpada

Kontejneri u koje se odlaže sav otpad će biti prošlost

Related Post