Na današnji dan, 1. rujna 1888. u Brodskom Drenovcu rodio se dr. Andrija Štampar

163 0

Autor Franjo Memedović

BRODSKI DRENOVAC – Na današnji  dan, 1. rujna 1888.,  prije točno stotinu trideset i jedne godine u Brodskom Drenovcu rodio se svjetski velikan, liječnik socijalne medicine , higijeničar i humanist , dr. Andrija Štampar. Rođenjem Slavonac , podrijetlom Ličanin, što je posebno isticao i na čega je iznad svega bio ponosan,  sa svojom stručnošću i iznimnim organizacijskim sposobnostima dao je veliki  doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite i medicinske znanosti , od država bivših  Jugoslavija, te  širom cijeloga svijeta, od Europe, Amerike , Kanade i Afrike , pa sve do dalekih zemalja istoka, Kine i Indije. Gdje god je djelovao ostavio je neizbrisiv i nezaboravan trag uz poznatu svoju izreku ,, ZAŠTITA ZDRAVLJA NE SMIJE BITI NIČIJA PRIVILEGIJA, NEGO JEDNAKO MORA I TREBA BITI DOSTUPNA SVIMA, BEZ OBZIRA NA STALEŽ I IMOVINSKO STANJE”.

Kao značaj i veličinu djelovanja i rada dr. Andrije Štampara treba istaknuti njegovo sudjelovanje u organizaciji i osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije , ravnopravnog tvorca njenog prvog Ustava, te prvog predsjedavajućeg na Osnivačkoj skupštini 1948. godine u Ženevi. Na području Republike Hrvatske , a i u državama regije  osnovao je dr. Štampar preko dvije stotine i pedeset Domova zdravlja i raznih sanatorija, a njegovim znanjem, zaslugom i zalaganjem osnovane su mnoge  medicinske obrazovne ustanove i institucije, od Škole narodnog zdravlja u Zagrebu, Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu,  Institut za malariju u Trogiru,   Škole za medicinske sestre u Rijeci , bolnice za plućne bolest na Strmcu kod Nove Gradiške i još mnogo toga što je doprinijelo kvaliteti zdravstvene zaštite u onom vremenu,  kad je prosvjećnost o zdravlju i mogućnost liječenja bila daleko ispod današnjeg nivoa. Za vrijeme svog bogatog znanstvenog radnog vijeka , dr. Andrija Štampar bi je Rektor Medicinskog fakulteta u Zagrebu , Dekan zagrebačkog sveučilišta, a u posljednjih devet godina svog života bio je Predsjednik HAZU. Umro je 26. lipnja 1958. godine u Zagrebu.

Kada se i u ovakvim prigodama prisjećamo dr. Andrije Štampara, nije pretjerano reći, da ovaj znanstvenik i humanist svjetskih dometa i razmjera pripada u sam vrh hrvatskih velikana koji su svojim znanjem  i djelima na određen način doprinijeli razvoju svjetske znanosti,  u ovom slučaju zdravstva i medicine. Vrlo često se dr. Andriju Štampara zaboravlja i njegovo djelo ne vrednuje i ne prezentira na način kako on to zaslužuje, pa tako u današnjoj hrvatskoj javnosti mnogi i ne znaju što je i tko je bio dr. Andrija Štampar, pa čak i u liječničkim krugovima , u što se osobno uvjerio potpisnik ovih redova. Žalosno je da za Andriju Štampara više znaju u Kini , nego li u njegovoj domovini Hrvatskoj. Nije to nikako dobro, i zato bi ovog velikana trebalo više spominjati i od njegova imena na neki način stvoriti hrvatski nacionalni brend , isto kao i od Nikole Tesle i svih ostalih koji su svoj znanstveni rad i svoje hrvatsko podrijetlo prenijeli na svjetsku pozornicu znanosti.

Možda će ovom pridonijeti već odavno najavljivano uređenja rodne kuće dr. Andrije Štampara u Brodskom Drenovcu koja bi trebala postati spomen muzej na ovog svjetskog velikana. Bez obzira na sva dosadašnja obećanja sa ovom realizacijom još uvijek se nije krenulo , i ako tome daju čvrstu i uvjerljivu potporu gradonačelnica Grada Pleternice Antonija Jozić i Župan Požeško-slavonske županije, Alojz Tomašević. Velika bi šteta bila, da sve ostane na obećanjima i dobroj namjeri, jer  Požeško-slavonska županija osim Baruna Franje Trenka i dr.  Andrije Štampara, i još poneke,  u svjetskim razmjerima  povijesnih ličnost, nema većih i zanimljivih osoba koje bi  kao nacionalnu i svjetsku prepoznatljivost trebalo ponuditi današnjim svjetskim i domaćim nomadima, turistima, Baruna Trenka u Kutjevu i Trenkovu, a dr. Štampara u Brodskom Drenovcu. Pa zašto onda to ne iskoristiti?

 

Related Post