Autor Franjo Samardžić
NOVA GRADIŠKA, 27. lipnja 2019. – Sinoć je u gradskom muzeju pod nazivom „Portreti“ otvorena izložba Božidara Bilopavlovića Billyja, autora koji je rođen u Novoj Gradiški, a živi u Zagrebu od 1978. godine.
Na otvaranju izložbe pozdravili su ga pljeskom njegovi bivši sugrađani i prijatelji, a predstavila ga je Marija Mihaljević, ravnateljica Gradskog muzeja naglasivši kako je njegovo dugogodišnje druženje sa književnicima za posljedicu imalo brojne njihove portrete koji se mogu razgledati na izložbi. Predstavila je autora o čijem je fotografskom radu govorio Miroslav Pišonić koji je autor ove jedinstvene izložbe crno-bijelih portreta hrvatskih književnika i osoba iz kulturnog života među kojima su i Novogradiščani.
Predstavio se i sam autor i govorio o svojim fotografskim počecima, privrženosti i vjernosti analognom i mehaničkom fotoaparatu. Njegove su fotografije uvijek, kao što je to slučaj i sa ovom izložbom, crno-bijele fotografije.
-Božidar Bilopavlović Billy se prihvatio lica, portreta hrvatskih književnika: kada slučajni ne bismo znali kako su to potpuno određeni, javni ljudi, očitavali bismo ih na tim izvrsnim fotografijama kao zagonetku oka, smješka, grča u kutu usna, radosti ili tame. To su samo ljudska lica, bezbrojna, bezimena, ali topografski tako duboko sadržajna.
No, ne gledaju se ljudi u ogledalu tek tako. Portreti su to poznatih i manje poznatih hrvatskih pisaca, prvorazredna dokumentacija za svaku budućnost – napisao je u katalogu ove izložbe, Nikica Petrak.
Nazočni su mogli prelistati i kupiti njegovu knjigu „103 portreta hrvatskih književnika“, za koju je, aludirajući na naslov, Božidar Bilopavlović Billy rekao da će uskoro biti „103 portreta mrtvih hrvatskih pjesnika“.
Božidar Bilopavlović – Billy rođen je 17.12.1951. u Novoj Gradiški. U rodnom gradu završava osnovnu školu i gimnaziju na kojoj maturira s maturalnom radnjom na temu umjetničke fotografije. Još kao osmoškolac započinje s fotografiranjem. U Zagrebu pokušava upisati AKFIT no ne uspijeva pa nekoliko godina radi u Novoj Gradiški kao profesionalni fotograf te dopisnik Večernjeg lista. Radeći u fotografskom studiju razvija skolonost ka portretnoj fotografiji. Po povratku u Zagreb studira na Višoj školi za socijalne radnike u kojoj struci se i sada nalazi. Od 1978. godine stalno se naseljava u Zagrebu i od tada započinje druženje s književnicima pa je tako i jedna od najstarijih fotografija u knjizi “103 PORTRETA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA” snimljena te godine. Tijekom višegodišnjeg bavljenja fotografijom, Billy surađuje s piscima na opremi knjiga, a fotografije objavljuje u Studentskom listu, Danasu, Areni, Hrvatskom slovu, Smibu, Modroj lasti te raznim drugim tiskovinama.
Do sada je organizirao nekoliko samostalnih izložbi (“Mala antologija lica”, “Tamne slike svjetlosti”, “Svetkovina ruža”) od kojih je “Mala antologija lica” bila osnovom za nastanak ove knjige.
