Autorica Ivanka Herceg
NOVA GRADIŠKA – Kruh nebeski, naziv je vrijedne izložbe molitvenika, otvorene u Gradskom muzeju Nova Gradiška 18. ožujka. Nastala je suradnjom Gradskog muzeja i Gradske knjižnice Požega, autorica Ljiljane Marić i Dijane Klarić.
I ovo je prigoda duhovno se nahraniti u preduskrsno vrijeme- istaknula je, uz pozdravne riječi, dr. Marija Mihaljević, ravnateljica Gradskog muzeja Nova Gradiška, a Ivana Domanović, zamjenica ravnateljice Gradskog muzeja Požega dodala i zahvalu na dugogodišnjoj uspješnoj suradnji muzeja dvije susjedne županije, što je rezultiralo i ponovnim gostovanjem u Novoj Gradiški.
Izložba Kruh nebeski naziv je dobila po istoimenom najizdavanijem molitveniku u povijesti hrvatskog nakladništva. Izloženo je više različitih izdanja uključujući i prvo iz 1909. a treba dodati da je doživio 47 izdanja do 2020.godine.
Izložba i prateći Katalog donose kratak pregled načina i oblika na koje je molitva- pisana ili tiskana Božja riječ, mijenjala kulturnu povijest čovječanstva; od prapovijesnih crteža na paleolitskim špiljama, preko Gutenbergove Biblije kao prve tiskane knjige, pa sve do suvremenih pojava različitih pučkih pobožnosti.
-Molitvenici su promatrani, analizirani i predstavljeni kao muzejski predmeti jer dokumentiraju stvarnost u kojoj su nastali i živjeli; kao jedinica knjižnične građe jer donose formalan materijalni opis s posebnim osvrtom na stare i rijetke molitvenike tiskane do 1850. godine kojima se opširnije opisuje uvez kao i ex libris i rukopisne bilješke.Promatrani i analizirani kao književna djela, a u kontekstu povijesti hrvatskoga jezika i književnosti, predstavljeni su kao raritetni primjerci- istaknula je Dijana Klarić, voditeljica znanstvenog i studijskog odjela Gradske knjižnice Požega.
Također je dodala kako je najstariji izloženi molitvenik vodič kroz kršćanske pobožnosti tiskan u Parizu 1681.
– Najzanimljiviji molitvenik zasigurno je Varia pietatis autora Stanislava Losgotta, tiskan u Budimu 1769. koji je pripadao grofu Antunu Jankoviću Daruvarskom, a poseban je zbog rukopisnih bilježaka na zadnjim stranicama gdje je grof zapisivao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom.
Izloženi su i stari i rijetki zavičajni molitvenici Antuna Kanižlića, Jeronima Lipovčića, Emerika Pavića, Jurja Muliha, kao i prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik na kojemu je radio i zavičajnik Grgur Čevapović. Također su izloženi i raritetni molitvenici tiskani nakon 1850., kao i molitvenici iz ostavštine obitelji Julija Kempfa.
Osim raznih izdanja Biblija i vrlo vrijednih rukopisa molitvenika, među kojima se nalazi i onaj Ive Čakalića, kao i zanimljivih molitvenika s pučkim pobožnostima, posebno su izdvojeni molitvenici sa raskošno ukrašenim uvezom, mala umjetnička djela, tiskani u nakladi Johanna Steinbrenera, tiskara koji je izumio tzv. molitvenik za „pokazivanje“.
Izložba i Katalog donose i pregled određenih događaja iz hrvatske crkvene i nacionalne povijesti, a koji su značajno utjecali na razvoj i oblik hrvatskoga katoličkoga nakladništva.- naglasila je, među ostalim Dijana Klarić.
Najstarija poznata sačuvana krunica u Hrvatskoj-jedinstvenost izložbe
Na izložbi je predstavljena i najstarija poznata sačuvana krunica na tlu Hrvatske s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće, a koja je pronađena tijekom revizijskih arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela na Rudini 2019. godine,a čemu su Gradski muzej u Požegi izvijestili dr. sc. Ana Azinović Bebek i Petar Sekulić.
O tomu je, među ostalim, govorila Ljiljana Marić, pedagoginja u Gradskom muzeju Požega, također autorica ove izložbe.
-Ostaci krunice pronađeni su uz posmrtne ostatke starije ženske osobe odnosno pripadnice plemićkoga roda Podvrški Margarete zajedno sa olovnom Bulom pape Bonifacija IX, koja je izdana 1397. godine.Ova krunica sastoji od 139 zrna koja su izrađena od kosti. Vjerojatno je izvorno imala 150 zrna, a takve krunice se nazivaju Pater noster brojanice i preteča su današnjih krunica. Njihovih 150 zrna predstavljalo je 150 molitava Očenaša (Pater noster), koje su nepismenim redovnicima bile zamjena za 150 psalama koje su trebali svakodnevno izmoliti.
Marić je istaknula i još neke zanimljivosti zabilježene u hodočasničkom molitveniku pod nazivom Božji put koji je tiskan 1943. u Zagrebu, a u duhovitom smislu dodala da korona, što je latinski naziv za krunicu, nigdje nije tako vidljiva kao na ovoj izložbi.
Postav izložbe Kruh nebeski,otvorene do konca travnja, dopunjen je molitvenicima, kao i sakralnim predmetima iz fundusa Gradskog muzeja Nova Gradiška, a u suradnji sa etnologinjom i višom muzejskom savjetnicom u mirovini Vesnom Kolić-Klikić, dr. Marijom Mihaljević, župnikom Marijom Matijevićem (posudba Gospinog kipa). Ljiljana Marić ujedno je zahvalila za idejnu i fizičku pomoć u postavu svom kolegi iz požeškog Muzeja Borisu Knezu, te kolegama iz Gradskog muzeja Nova Gradiška, Kati Vincetić, Ivici Brtanu i Karmen Trupina.
Otvorenje izložbe „Kruh nebeski“ upriličeno je uz sve epidemiološke mjere, a uz muzealce, posjetitelje, među kojima je bio i Antonio Skvorić, predstavnik Udruge gluhih i nagluhih Nova Gradiška i predstavnike medija, nazočan mu je bio i novogradiški župnik vlč. Mario Sanić.
