Autor Franjo Samardžić
CERNIK – U Hrvatskom domu u Cerniku bilo je 2. listopada 2021. godine puno zadovoljstva i emocija. HKUU Cernik je predstavila nosač zvuka „Slavoniji“, nastao uz velike napore pod epidemiološkim mjerama uvjetovanih koronavirusom. Bilo je i puno ponosa. Kako je istaknula predsjednica Marija Jugović, snimljeni CD je potvrda da HKUU Cernik, osnovana 2004. godine, ostvaruje svoju zadaću, a to je očuvanje i promocija kulturne baštine.
Uz prijateljska kulturno umjetnička društva iz Drežnika, Batrine i Vrbja bili su i predstavnici Folklornog ansambla Požege, predsjednik Folklornog ansambla Broda Josip Perčević i etnolog Zvonimir Toldi, Đuro Vuk, predsjednik HPD „Tomislav“, predstavnici drugih prijateljskih udruga i društava, te članovi HKUU Cernik.
Nazočan je bio Vitomir Žakić, načelnik Općine Cernik, koji je izrazio zadovoljstvo radom HKUU Cernik koji doprinosi društvenom životu i radi na očuvanju kulturne baštine o čemu, kako je naglasio, svjedoči snimljeni CD. Govorio je o potpori koju Općina Cernik daje radu udruge i kazao da će tako biti i ubuduće.
O tome kako je nastao nosač zvuka s tradicijskim pjesmama koje su se pjevale u selima na području sadašnje Općine Crenik, pa i pjesmama koje su zaboravljene, a ovim nosačem zvuka ponovo oživljene, govorili su predsjednica Marija Jugović, kulturno-umjetnički voditelj udruge Nikola Kramar i etnologinja Vesna Kolić-Klikić. Dakako, ova večer nije mogla proći bez nastupa članica HKUU Cernik bez kojih ovog nosača zvuka ne bi ni bilo. Nastupile su i članice KUD-a „Šokadija“ iz Batrine i uveličale ovaj hvalevrijedan događaj.
-Na nosaču zvuka „Slavoniji“ nalazi se 16 obrada tradicionalnih pjesama koje pjevaju članovi KUD-a zajedno s Dječjom folklornom skupinom. Za našu udrugu to nije neka primarna djelatnost. Lani se dogodila epidemija koronavirusa, a ideja snimanja nosača zvuka je bila u našim višegodišnjim planovima. Bile su zabrane okupljanja u zatvorenim prostorima pa smo sve planove usmjerili u jedan brzi jednogodišnji, jer smo vidjeli da nema nastupa i putovanja. Okupili smo ekipu sa voditeljem Nikolom Kramarom i producentom Alenom Mozerom i odmah krenuli na posao. Radili samo onoliko koliko su dozvoljavale epidemiološke mjere. Kada su nam bile dopuštene probe krenuli smo u snimanja. Tada je bilo sve zatvoreno i za nas je to čak bio i nekakav ispušni ventil. Uspjeli smo snimiti CD i na to smo iznimno ponosni.
S obzirom da HKUU Cernik njeguje prvenstveno koreografirani folklor, a njegujemo i pjevanje, bilo je pitanje koje ćemo pjesme snimati. Odlučili smo da to budu slavonske pjesme i prijavili se na natječaj. Neke autohtone pjesme s područja općine Cernik su prvi put snimljene na nosač zvuka u kvalitetnom izdanju. Dobili smo pozitivne kritike od maestra Mihaela Ferića, poznatog muzikologa. Smatram da je ovaj CD kruna našeg rada. Njegov naslov „Slavoniji“ je došao od činjenice da su na njemu tri pjesme prvi put snimljene i one su poklon našoj Slavoniji. HKUU Cernik je osnovana 2004. godine s ciljem proučavanja i očuvanja kulturne baštine. Smatram da smo ovim CD-om ispunili tu zamisao i svrhu. Kada je 2011. godine došao Nikola Kramar mi samo bilježimo uspjehe. Budućnost su nam djece kojih u udruzi imamo 40 – kaže Marija Jugović.
-Ovaj CD je kruna moje uspješne jedanaestogodišnje suradnje sa HKUU Cernik. Došao sam na poziv predsjednika udruge i općinskog načelnika, pokojnog Nikole Jugovića. Proces istraživanja smo 11 godina obavljali po selima cerničke župe, od Podvrškog, Opatovca, Banićevca i Baćindola, do samog Cernika. Najvrjedniji su oni zapisi koje smo uspjeli pronaći u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Našli smo da je prije 150 godina češki etnolog LUDVIK KUBA došao u Cernik i zapisao neke tradicijske pjesme koje su danas u Cerniku zaboravljene i izgubljene. Mi smo obnovili te napjeve stare više od 150 godina. To su najstariji melografski folklorni zapisi u cijeloj Slavoniji. Cernik ima najstarije zapise 4 pjesme od kojih su se dvije našle na ovom CD-u.
Cernik je zanimljiv kao mjesto i po tome što nije imao čistu seosku tradiciju. Bio je polu varošica, polu grad sa utjecajem obrtnika i trgovaca, kojih je bilo puno u Cerniku. Nije bio pod Vojnom krajinom, već dio Paurije sa utjecajem židovske manjine. Zahvaljujući Franjevačkom samostanu koji je u Župi Cernik okupljao žitelje svih sela, u Cernik dolazi tradicijska kultura – kaže Nikola Krtamar.
Vesna Kolić Klikić smatra da je nosač zvuka krajnji rezultat osnivanja Seljačke sloge u Cerniku 1927. godine. Tada se u Cerniku shvatilo da postoji potreba da se ljudi okupe i zajednički pokušaju sačuvati naslijeđe svog kraja. Kaže da je rezultat rada Seljačke sloge u Cerniku bila 1935. godine prva priredba na kojoj su melodije iz Opatovca i Podvrškog i melodije koje su izvodile folklorne skupine iz Orubice, Štivica, Komarnica i Sičice prvi put izašle iz svoje sredine. Pjesme i kola koje su izvodili u Cerniku izvodili su samo unutar svoje zajednice, a u Cerniku su ih pokazali na pozornici. Posebno se, naglašava, iskazao Opatovac sa svojim pjesmama koje su oduševile oko 3.000 nazočnih.
