Važno je razgovarati o temi nasilja! Cilj skupa bio je razmjena praksi, iskustava i izazova u području prevencije nasilja u školama.
Zagreb, 3. srpnja 2024. – Forum za slobodu odgoja je na konferenciji školske medijacije “MOŽEMO TO RIJEŠITI: sveobuhvatni pristup prevenciji nasilja u školi” okupio više od 80 nastavnika, učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja, te stručnjaka i ključnih dionika iz više od 50 škola i relevantnih institucija. Cilj skupa bio je razmjena praksi, iskustava i izazova u području prevencije nasilja u školama.
Konferenciju je otvorio g. Luka Juroš, pročelnik Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, koji je naveo kako Grad ulaže znatne resurse u prevenciju vršnjačkog nasilja, naročito kroz provedbu novog Akcijskog plana za prevenciju vršnjačkog nasilja u Gradu Zagrebu.
Marina Brkić, voditeljica programa “Možemo to riješiti” istaknula je nalaze nedavnog istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta za Grad Zagreb koji ukazuju na ozbiljnost problema nasilja u školama: preko 40% učenika osnovnih škola u Zagrebu doživljava ismijavanje, ogovaranje i vrijeđanje, dok je 51,6% učenika doživjelo nasilje putem interneta ili poruka. Također, 28% učenika je fizički napadnuto od strane vršnjaka, a 19,6% je doživjelo neprimjereno dodirivanje.
Predstavila je rezultate projekta “Možemo to riješiti” Foruma za slobodu odgoja koji je podržalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih: učiteljice i učitelji iz 20 škola u kojima je program proveden ove godine svjesni su važnosti prevencije kroz rad na socio-emocionalnim vještinama, no smatraju da su im potrebni znanja, vještine i konkretni alati za prijenos tih vještina na učenike. Nakon edukacija, proveli su program u razredima te su učenice i učenici odlično reagirali na radionice.
U panel raspravi “Prevencija nasilja u školi: što funkcionira, a što ne?” sudjelovalo je šest stručnjakinja iz relevantnih institucija i organizacija, a raspravu je moderirala Eli Pijaca Plavšić.
Ana Munivrana izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja koji preko 15 godina provodi program školske medijacije, istaknula je kako je “važno istražiti i razumjeti što se događa s djecom i mladima prije nego postanu nasilni, pri čemu je posebno važna edukacija i ulaganje u kompetencije odgojno-obrazovnog osoblja, za što je nužna podrška politike i šire zajednice”.
Sanja Vladović, savjetnica Pravobraniteljice za djecu istaknula je program medijacije u školama kao vrlo vrijedan jer uči djecu empatiji i kvalitetnoj komunikaciji.
Mira Križanović, viša savjetnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih najavila je u srpnju raspisivanje javnog poziva Ministarstva za financiranje preventivnih programa škola te je najavila program “Abeceda prevencije” koji bi trebao uskoro biti predstavljen školama.
Socijalna pedagoginja Jelena Petković, voditeljica županijskog stručnog vijeća za prevenciju naglasila je važnu ulogu “suradnje između stručnih suradnika, učitelja i nastavnika kako bi djelovali preventivno, ali se i znali nositi sa svakodnevnim sukobima”.
S ovime se slaže i Iva Milardović Štimac iz Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, pri čemu posebno ističe važnost brige o osobnoj dobrobiti učiteljica i učitelja: “Važno je da netko tko radi s djecom i mladima i sam ima priliku za kontinuirani razvoj te da razumije nove generacije djece i mladih i specifične probleme s kojima se oni susreću.” Martina Tomić Latinac, voditeljica odjela za zaštitu djece Ureda UNICEF-a za Hrvatsku najavila je program koji uskoro počinje s provedbom u Zagrebu: “Za sigurno i poticajno okruženje u školama”.
Marija Roth Jelisavčić, školska psihologinja, održala je stručno predavanje “Prevencija nasilja u doba usamljene generacije”, s fokusom na temu uronjenosti mladih u digitalni svijet što im stvara dodatan teret, a istovremeno se sve teže snalaze u odnosima.
U raspravi su istaknuti izazovi u školama i nužnost podrške učiteljica:ma: od škola se često očekuje da riješe probleme koji su rezultat nedostatka podrške drugih društvenih sustava – socijalne skrbi, mentalnog zdravlja i brige o djeci, naročito djeci iz skupina u nepovoljnom položaju. Učiteljice i učitelji su svakodnevno s djecom i prvi su na liniji prepoznavanja i reagiranja na nasilje. Međutim, suočeni su s visokim očekivanjima – od prepoznavanja sukoba i nasilja, do održavanja nastave i komunikacije s roditeljima, često bez dovoljne podrške i alata. Iako učenice:ci dobro reagiraju na preventivne aktivnosti, one se često provode nesustavno i povremeno te je prevelik naglasak na akademski uspjeh.
Zaključak: Škole su ključna mjesta za prevenciju vršnjačkog nasilja, no potrebna im je daleko snažnija podrška drugih institucija i sustavnije ulaganje u kompetencije odgojno-obrazovnih radnika.
Foto by Martina Nekić, Forum za slobodu odgoja
