FO: BPZ – Javna ustanova
SLAVONSKI BROD/NOVA GRADIŠKA, 5. rujna 2010. – U sklopu Projekta utvrđivanja broja i zaštite štekavca Haliaeetus albicilla i crne rode Ciconia nigra u Brodsko-posavskoj županiji u 2010. g. djelatnici Javne ustanove za upravljanje prirodnim vrijednostima
Brodsko-posavske županije u suradnji s Hrvatskim šumama Uprava šuma podružnica Nova Gradiška i Lovačkim savezom Brodsko-posavske županije locirali su 10 gnijezda štekavca na području Županije. U svibnju je izvršeno prstenovanje mladih štekavaca. Prstenovao ih je ornitolog Tibor Mikuška u suradnji s djelatnicima Javne ustanove, ornitolozima Mirkom Šetinom i Nenadom Šetinom i alpinistima i znanstvenicima iz Mađarske. Gnijezda se u pravilu nalaze na visini većoj od 20 metara, obično na stablima hrasta lužnjaka, jasena i topola. Penjači su skidali ptiće iz gnijezda, a ornitolozi su ih izmjerili, prstenovali, fotografirali, uzeli bris kloake i letno pero za DNK analizu. Prstenovana su 3 ptića (iz dva gnijezda), ostala gnijezda su bila nedostupna, neaktivna ili se nije moglo sa sigurnošću utvrditi jesu li aktivna.
Alpinist se penje u gnijezdo koje često svijaju na visokim stablima hrasta lužnjaka
Štekavac je najveća grabljivica na području Panonske nizine i najveći orao u Hrvatskoj. Od glave do repa dug je do 90 cm, a raspon krila doseže mu gotovo 2,50 m. Perje mu je smeđe, a kljun i noge žuti. U starijih ptica glava i rep postupno postaju sve bjelji pa je za štekavce uvriježen i naziv bjelorepan. U Hrvatskoj se njihova brojnost procjenjuje na najviše 140 parova. Strogo je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.
Kod prstenovanja alpinist se mora popeti u gnijezdo. Uže po kojem će se penjati prebacuje se preko gnijezda lukom i strijelom.
Štekavci naseljavaju područje od Istočne Azije sve do Zapadne Europe. Međutim tako ogromno područje naseljava samo oko 7000 parova. Hrvatska predstavlja najjužnije europsko područje koje naseljavaju. Nekada ih je bilo i na jugu Hrvatske, ali danas naseljavaju samo područja uz velike rijeke i šaranske ribnjake kontinentalne Hrvatske. Za vodu su vezani načinom prehrane – jedu ribu i ptice močvarice. Gnijezde se na visokom, starom drveću koje može izdržati težinu njihovih gnijezda. U vrijeme gniježđenja jako su osjetljivi na uznemiravanje. Žive u prosjeku u divljini oko 17 godina. Štekavce danas najviše ugrožava gubitak staništa: isušivanje močvarnih površina, sječa šuma i gašenje proizvodnje u šaranskim ribnjacima. (BPZ)
Pred ciljem
U orlovom gnijezdu 1
U orlovom gnijezdu 2, fotografiju ustupio Tibor Mikuška
Ptić se u vreći spušta na tlo da bi se izvršilo prstenovanje
Prstenovanje
Prstenovani ptić, fotografija iz arhiva Ustanove
Vraćanje ptića u gnijezdo
