Autor Forum za slobodu odgoja
ZAGREB -Započinjemo još jednu nastavnu godinu u specifičnom globalnom i hrvatskom kontekstu.
Odjeci potresa i dalje se osjećaju. Škole oštećene u potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji i Gradu Zagrebu polako se obnavljaju i otvaraju.
Globalni ratni sukobi ne jenjavaju, a na što nas dijelom podsjeća i činjenica kako hrvatske škole pohađa više od tisuću djece i mladih iz Ukrajine te bliskoistočnih zemalja.
Istraživanja i praksa potvrđuju zabrinjavajuću raširenost nasilja i poteškoća mentalnog zdravlja djece i mladih (i odraslih). Posebno zabrinjava činjenica da sukobi u školama, kako među djecom tako i između roditelja i odgojno-obrazovnih radnica i radnika, prečesto prelaze u razne oblike nasilja.
Svjedoci smo i sve većih socio-ekonomskih raslojavanja, pa će tako i ove školske godine u hrvatske škole poći deseci tisuća učenica i učenika u riziku od siromaštva i isključenosti. Primjereni oblici školovanja potrebni su sve većem broju djece koja polaze školu, što predstavlja velik izazov sustavu koji nije uvijek za to pripremljen.
Ova nastavna godina bit će druga godina cjelodnevne škole. Iako su povećane plaće odgojno-obrazovnih radnica i radnika, sustav i dalje ima problema s pronalaskom, zapošljavanjem i zadržavanjem učitelja i učiteljica pojedinih područja.
Dok s jedne strane sve više lokalnih zajednica uvodi građanski i zdravstveni odgoj i obrazovanje, zabrinjava plan smanjenja općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama.
I dok gledamo kako se tehnologija, umjetna inteligencija i robotika razvijaju neviđenim tempom, kao globalna zajednica „padamo” na puno važnijim ispitima ljudskosti, brige o okolišu, zdravlja, mira, jednakosti.
Činjenica da nastavna godina počinje kasnije „zbog vrućine” isto govori o tome da umjesto poduzimanja ozbiljnijih napora i planova vezano za klimu i okoliš, češće se biraju stihijske odluke koje pogoduju manjini. Zato se trebamo pitati kako će za 12 godina, kada današnji prvašići postanu maturanti, izgledati klima i okoliš, ali i cijeli svijet uslijed ratnih sukoba, globalnih nejednakosti i nepravdi te utjecaja tehnologije.
Forum za slobodu odgoja snažno se zalaže za uključivanje sve djece u odgoj i obrazovanje koji brinu i poučavaju za dobrobit, mentalno zdravlje, brigu o okolišu, mir i nenasilje. Na ovo poziva i Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) koja ističe četiri prioriteta u području odgoja i obrazovanja koji usmjeravaju obrazovanje prema održivoj budućnosti:
Obrazovanje koje živote djece mijenja na bolje. Kako bi se to i ostvarilo, važno je da u prvi plan stavimo dobrobit i mentalno zdravlje učenika:ca. Na ovom području škola, roditelji i zajednica trebaju snažno surađivati. Zato je važno da se upravo na početku nove godine posveti dodatna pozornost planiranju preventivnih programa, pripremi razrednika:ca i stvaranju jednakih prilika za sve učenike:ce.
Obrazovanje koje osigurava svijest o važnosti zaštite prirodnog okoliša i ekološkoj pravdi. Ujedinjene nacije već više od trideset godina naglašavaju važnost obrazovanja za klimu, okoliš i ekološku pravdu. Kroz obrazovanje učenici:e trebaju usvojiti znanja, razviti vještine, ali i emocionalnu povezanost s prirodom, što im omogućuje da aktivno doprinesu borbi protiv klimatskih promjena. Zato je posebno opasno ako ovoj temi pristupamo površno jer djeci šaljemo poruku da nam nije stalo.
Tehnologija u službi ljudskosti i humanosti. Iako tehnologija i umjetna inteligencija nude velike razvojne prilike, one također nose ozbiljne etičke rizike, poput poticanja pristranosti i stereotipa, što može ugroziti ljudska prava i demokraciju, ali i produbiti klimatsku nepravdu. Zato tehnologija mora biti u službi ljudskosti i humanosti i mora biti dostupna svima kako bi nam donijela znanje i inovacije te kako bi se minimizirali rizici.
Uključenost i međusobno razumijevanje su ključni. Obrazovanje mora dati snažan doprinos izgradnji mira i života u svijetu punom različitosti. To je jedna od ključnih uloga obrazovanja – učiti kako živjeti zajedno unatoč razlikama, kako se suprotstaviti diskriminaciji, rasizmu i nejednakostima. Mir nije samo odsutnost rata, već i svakodnevna odluka za dijalog i poštovanje razlika, kako interkulturalnih tako i osobnih, dok se zalažemo za pravdu i ljudska prava. I to treba biti vidljivo u svakoj učionici.
U srcu svih ovih tema i nastojanja, uz čitavo društvo, stoje škole – koje ovim ciljevima mogu težiti samo uz podršku donositelja odluka, roditelja i svih važnih aktera u obrazovanju. Učiteljice i učitelji, nastavnice i nastavnici, stručne suradnice i suradnici, ravnateljice i ravnatelji u posebnoj su ulozi i zato je važno da se brine o njihovoj dobrobiti, da imaju prilike za redovitim usavršavanjima, da su podržani i cijenjeni te prepoznati kao ključni za kvalitetu obrazovanja. Važno je da djeca i mladi vide na primjeru nas odraslih da i sami vjerujemo i živimo ono na što njih pozivamo.
Nova nastavna godina nova je nada i prilika za izgradnju sretne i sigurne škole za sve učenike:ce i učitelje:ice. Škola je prostor optimizma i otvorenosti prema boljem svijetu. Obrazovanje i nova školska godina pružaju nam priliku da konstruktivno odgovorimo na izazove, stavljajući prirodu i čovjeka u središte. Na to nas poziva i učenica s prošlogodišnjeg natječaja „Oboji svijet“:
„Djeca su najveće blago ovoga svijeta, i upravo ona imaju moć promijeniti ga nabolje. Ne bore se mačevima i pištoljima, bijesom i nasiljem, već iskrenom nevinošću, ljubavlju i kreativnošću.“
Neka vas i nas ove riječi potaknu da brinemo o školama kao općem dobru, kao mjestu gdje učenici:e osjećaju da mogu učiti, rasti, pitati i propitivati, biti ono što jesu, a time potaknuti osjećati se sigurnije i sretnije.
Forum za slobodu odgoja želi učenicima:ama, roditeljima i svim odgojno-obrazovnim radnicima:ama sretnu i uspješnu novu nastavnu godinu 2024./2025.
