UTORAK, 16. SVIBNJA 2023. U 18:00 SATI DOM KULTURE
Poštovani,
s osobitim veseljem najavljujemo izložbu naziva Metamorfoze, cijenjenog akademskog slikara Vatroslava Kuliša. Izložba uglednog hrvatskog umjetnika s međunarodnom karijerom bit će otvorena u utorak, 16. svibnjas početkom u 18:00 sati, u galerijskom prostoru Doma kulture.
Slikarska pozicija Vatroslava Kuliša u suvremenom hrvatskom slikarstvu dugo jei pomno stvarana.Već od samih izlagačkih početaka, bilo je jasno da se radi ojednom novom kolorističkom i gestualnom izričaju, koji se istovremeno oslanjana tradiciju naše gestualne apstrakcije, ali i bori protiv nje za vlastiti prostor iidentitet. Povremeno ćemo u nekim manjim ili većim fragmentima Kuliševihslikarskih mijenâ prepoznati i osjetiti njegovu daleku slikarsku braću poputCrnčića,Dulčića, Murtića, Kaštelančića, Glihe, Šimunovića, D. Paraća i Kulmera,no istaknuti britanski kritičar Edward Lucie Smith inzistirat će i na tragovima„silovite emocije romantičarske umjetnosti“ koje ga vode do Géricaulta,Delacroixa i Turnera.
Kuliš je unutar korpusa recentnog hrvatskog slikarstva jedan od glavnihprotagonista apstraktnog i postapstraktnog ekspresionizma, s posebnimsenzibilitetom prema motivima iz prirode, poput vode, mora i mediteranskogpejzaža, što ga veže i uz meditativni pol europske poslijeratne kolorističkeapstrakcije. U radovima iz ciklusa „Centripetalne fuge“ mogu se dešifrirati tripolazišna motiva: sunce, cvijet i vrtlog, koje slikar koristi kao inspiraciju zasložene kompozicijske sustave longitudinalnog formata, iznimno dinamičkipokrenute kompozicije. Postepeno je prirodu posve transformirao u apstraktnuenergetsku matricu slike („Metamorfoze mora“, „Ključanje vode“, „Herbariumpictorium“), a u zadnjem se ciklusu „Centripetalnih fuga“ koncentrirao naradove u tehnici akrila na platnu, žestokih gesti i kolorita, koji u kontinuitetuukazuju na traganje za prostorom osobne slobode, kako je primijetio kritičarEdward Lucie Smith, jedan od najboljih tumača ovog slikarstva.Kroz izmjene i kontrapunktiranje snažnih, ekspresivnih i na prvi pogledneobuzdanih poteza i curenja boje te dijelova koji su kontemplativni, lirski iautorefleksivni, Kuliš stvara krajnje intrigantan dijalog s podlogom, koristećitople i hladne boje za uspostavljanje prednjih bliskih i udaljenijih planova /dubinskih strukturâ na slici.
Tonko Maroević smatrao je kako Vatroslav Kuliš spada među umjetnike kojinisu izgubili vjeru u potencijale slikarstva „pa tu vjeru potvrđuje primjerenomafirmacijom snažne kolorističke izražajnosti, kroz strastven i razveden osobnirukopis, poput protuotrova svakoj ravnodušnosti i apatiji“. To i jest slikarevopravo lice, trajno okrenuto vitalističkom predznaku, gdje rijetko postoje tamniili melankolični trenuci.
Kuliš u svakom novom ciklusu bez straha eksperimentira s pikturalnimproblemima i prostorom slike, dolazeći možda najbliže do sada konceptu tzv.čistog slikarstva, hrabro za sobom ostavivši „romantičnu personalizacijuPrirode“ (Igor Zidić), prema istraživanju energetske potke slike, gdje su boja igesta jedini elementi likovne forme, stopljeni u prostor osobne i metaforičkeslobode; trajno okrenut eksperimentu, možda čak i ideji slikanja jednekontinuirano otvorene, nedovršene idealne slike.
Iva Körbler
Biografija umjetnika:
Vatroslav Kuliš (1951.), završio je u Zagrebu Srednju školu za primijenjenuumjetnost 1971., a slikarstvo je diplomirao na ALU u Zagrebu 1976. godine uklasi prof. Šime Perića.
Jedno vrijemeradio je u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“ kao likovniurednik Opće enciklopedije i Hrvatskog biografskog leksikona. Bio je članglumačke družine „Histrion“, i autor je nekoliko scenografskih i dizajnerskihrješenja u HNK Zagreb, kazalištu Komedija i Zagrebačkom kazalištu lutaka.
Autor je nekoliko grafičkih mapa. Opremio je i ilustrirao brojne knjige. Značajandio umjetničkog stvaralaštva obuhvaća i sakralni ciklus djela (mozaici, križniputevi, slike kristoloških motiva) u crkvama u Metkoviću, Klobuku, Čitluku,Širokom Brijegu i Melbourneu u Australiji.
Boravio je na studijskim putovanjima u Parizu (Cité des Arts), Münchenu, New
Yorku i Melbourneu.
Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima su odličje Reda DaniceHrvatske s likom Marka Marulića (1997.), državna nagrada Vladimir Nazor(2000.), godišnja nagrada Galerije Forum (2003.), Nagrada za životno djelograda Metkovića (2015.), Nagrada Grada Zagreba (2018.).
Izlagao je na više od 170 samostalnih i preko 140 grupnih izložbi u zemlji iinozemstvu. Radovi mu se nalaze u svim značajnim muzejima i galerijamamoderne i suvremene umjetnosti u Hrvatskoj. U stalnom je postavuNacionalnog muzeja moderne umjetnosti te u brojnim istaknutim galerijskim,muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i svijetu.
