Autor: BPŽ
ZAGREB, 27. veljače 2023. – U organizaciji EPP-a u Zagrebu nazočimo konferenciji pod nazivom “Road to recovery” (Put oporavka) u sklopu koje će se raspravljati o provedbi instrumenta “Next Generation EU” i biti riječi o tome kakvo je trenutačno stanje u državama članicama. Nacionalni program oporavka i otpornosti RH u fokusu je ovogodišnje konferencije koja je organizirana kao dio opsežnog odgovora, a za cilj ima primjenu Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF) koji će ublažiti gospodarski i društveni učinak pandemije koronavirusa i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i bolje pripremljenima za izazove i prilike zelene i digitalne tranzicije. Trenutačno je većina nacionalnih planova oporavka i otpornosti (NRRP) odobrena i provedba je u tijeku u državama članicama, a razmjena iskustava i dobrih praksi poslužit će i za primjenu različitih mjera i prilika za Brodsko-posavsku županiju
U skladu s Uredbom o instrumentu za oporavak i otpornost, Europski parlament (EP) ima važnu ulogu u praćenju provedbe instrumenta. Iz tog je razloga Konferencija predsjednika osnovala radnu skupinu EP-a za praćenje RRF-a.
Na Konferenciji na kojoj, sudjeluje i premijer RH Andrej Plenković, a u ime Brodsko-posavske županije, nazoči i župan dr.sc, Danijel Marušić kroz nekoliko panel rasprava bit će riječi i o
Uključivanju lokalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu oporavka, poboljšanju sinergije između fondova za oporavak i tradicionalnih fondova EU koji su ključza brzi oporavak i otpornost.
Valja istaknuti da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatske (NPOO), o kojem će biti riječi na Konferenciji, ambiciozan je nacrt reformi i ulaganja osmišljenih za ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije. S obzirom na veličinu njezina gospodarstva Hrvatska je najveći primatelj sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, s ukupnim dodijeljenim financijskim sredstvima u iznosu od 6295 milijuna EUR, odnosno 11,6 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje.1 Dodijeljena sredstva čine udio od 0,9 % u ukupnom iznosu Mehanizma za oporavak i otpornost i u cijelosti se temelje na bespovratnim sredstvima. U lipnju 2022. dodjela bespovratnih sredstava revidirana je naniže na 5512 milijuna EUR (-12,5 %).2 Trenutačno u okviru instrumenta nije predviđena upotreba zajmovne komponente, no ona se može zatražiti najkasnije do 31. kolovoza 2023. Cilj je mjera iz plana pomoći Hrvatskoj da prevlada socioekonomske posljedice pandemije, ali i dvaju razornih potresa koji su se dogodili 2020. te istodobno potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju. Upravo su mjere oporavka nakon potresa među glavnim ciljevima NPOO-a te doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu. Hrvatska je dosad primila 35,2 % sredstava u obliku pretfinanciranja i prva dva obroka bespovratnih sredstava, što je iznad trenutačnog prosjeka EU-a koji iznosi otprilike 28 %. Plan se mora provesti do 2026. Zahvaljujući sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, zajedno s drugim3 sredstvima iz instrumenta Next Generation EU i višegodišnjih financijskih okvira EU-a (2014. – 2020. i 2021. – 2027.), Hrvatska će do kraja ovog desetljeća na raspolaganje dobiti otprilike 30 000 milijuna EUR, što je dosad nezabilježena prilika za poticanje socioekonomskog razvoja. Europski parlament i dalje osigurava transparentnost i odgovornost u vidu međuinstitucijskih dijaloga o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost te nadziranja rada Komisije
