CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB POSTAJE JOŠ JEDNA BRODSKA PODRUŽNICA

631 0

NOVA GRADIŠKA, 1. srpnja 2011. – Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška postaje još jedna brodska podružnica u našem gradu. Nalaže to tako reforma sustava socijalne skrbi i novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu 2. lipnja ove godine, a cilj mu je regionalizacija djelatnosti socijalne skrbi. Mišljenja o novom zakonu su oprečna

pa neki kažu da se radi o decentralizaciji, a drugi centralizaciji sustava. Novi Zakon o socijalnoj skrbi trebao je biti kruna reforme sustava socijalne skrbi. Međutim, sve je više upozorenja da se ponuđenim zakonskim rješenjima može očekivati dodatnu centralizacija, birokratizacija i tromost sustava socijalne skrbi. Bitna novina Zakona jest formiranje Zavoda za socijalnu skrb u županijama. U praksi to znači da ako u Županiji imate dva Centra za socijalnu skrb, jedan će postati Zavod a, drugi njegova Podružnica. Tako će biti i u našoj županiji. Brodski će postati Zavod, a naš Podružnica. Kakva je sudbina našeg Centra – Novi Zakon o socijalnoj skrbi donosi dosta novina. Najinteresantnije za Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška je ta da se po novom Zakonu formira Zavod za socijalnu zaštitu na razini Županije. Nije određeno i nije uvjet da to bude sjedište županije, ali je normalno da sjedište s drugim svojim službama, drugim svojim prednostima i brojem korisnika ima veću šansu i najvjerojatnije da će postati Zavod. Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška bi u tom slučaju postao podružnica, slično kao što je to bio slučaj i kakvo iskustvo već imamo s Hrvatskim zavodom za zdravstvenu zaštitu, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Zavodom za zapošljavanje. To bitno mijenja status naše ustanove, financijski i svaki drugi. Nadamo se da će to u praksi ipak zaživjeti drukčije ili da jedna od službi može biti u Novoj Gradiški. Nastojat ćemo, s obzirom na neke naše prednosti, iskustva, praksu i tradiciju, da Zavod zaživi i počne s djelovanjem u Novoj Gradiški, ako je to moguće.

Po informacijama iz Ministarstva u slučaj da Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška postane Podružnica brodskog Zavoda ne bi trebalo biti kadrovskih i drugih promjena. Zavod, ako je to na razini županije u Slavonskom Brodu, bi se popunjavao potrebnim kadrovima prirodnom selekcijom ili odobrenjem Ministarstva, dok bi postojeći kadar i ljudi ostali u Novoj Gradiški s tim da bi se eventualno preraspodijelili. Predviđa se da poslovi udomiteljstva i računovodstva, za koje je logično da se obavljaju na jednom mjestu, prelaze u Zavod, dok socijalni rad i rad na terenu ostaje na podružnicama koje će ipak imati nešto manje financijske i druge samostalnosti u smislu planiranja, kreiranja i rješavanja određenih poslova. Uglavnom ne bi trebalo biti kadrovskih pomicanja i odlazaka u Brod – kaže Branko Medunić.

Za one koji se žele bolje upoznati s problematikom vezanom za novi Zakon o socijalnoj skrbi, sa portala IUS-INFO prenosimo mišljenje Željka Čižmeka, univ. bacc. act. soc.

– Stručnjaci socijalnog rada i socijalne politike ističu da decentralizacija podrazumijeva prijenos odgovornosti, ovlasti i financijskih resursa za obavljanje javnih funkcija od središnje vlasti na niže vladine i kvazivladine organizacije, civilne skupine i činitelje privatnog sektora. Sustav socijalne skrbi treba biti ukorijenjen u lokalnoj zajednici koja najbolje može prepoznati i rješavati životna pitanja građana konkretnih sredina na učinkovit i ekonomičan način.

Koncept prijenosa odgovornosti i ovlasti na niže razine državne vlasti i druge dionike teško možemo prepoznati u odredbama Zakona kojima se uređuje upravljanje Zavodom za socijalnu skrb. Zavodom upravlja Upravno vijeće čije članove imenuje ministar zdravstva i socijalne skrbi. Odluku o raspuštanju Upravnog vijeća donosi ministar. U slučaju raspuštanja, ministar imenuje povjerenstvo koje privremeno zamjenjuje Upravno vijeće. Ravnatelja Zavoda imenuje na temelju javnog natječaja Upravno vijeće uz prethodnu suglasnost ministra. Ravnatelj organizira i vodi poslovanje i stručni rad Zavoda, predstavlja i zastupa Zavod i odgovoran je za zakonitost rada. Centar za socijalnu skrb vodi predstojnik. Predstojnika imenuje, na temelju javnog natječaja, ravnatelj Zavoda uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeće.

Drugim riječima, radnike na ključnim pozicijama cjelokupnog sustava socijalne skrbi imenuje ili u njihovu imenovanju izravno sudjeluje ministar što se uvelike kosi s jednim od ključnih aspekata decentralizacije socijalnih službi, jačanjem kompetencija nižih lokalnih i područnih jedinica. Jedan od zaključaka brojnih rasprava o reformi i decentralizaciji cjelokupnog sustava socijalne skrbi bio je i prenošenje osnivačkih prava nad ustanovama socijalne skrbi s Republike Hrvatske na županije. Podsjećamo, krovnu instituciju, Zavod za socijalnu skrb osniva isključivo Republika Hrvatska rješenjem ministarstva. Pridonosi li takva odredba decentralizaciji sustava, prosudite sami.

S obzirom da se Zavodi osnivaju na razini županije reorganizacijom centara za socijalnu skrb, možemo očekivati dodatnu tromost i birokratiziranost ionako previše pasivnog sustava socijalne skrbi. Naime, neke od javih ovlasti Zavoda uključuju provedbu postupka za izdavanje dozvola za obavljanje udomiteljstva, postupak posredovanja kod razvoda braka, provođenje vještačenja itd. Stručni poslovi, među ostalim, uključuju organizaciju i provedbu edukacija i supervizija udomitelja stručnih radnika, voditelja mjera nadzora, suradnju sa stručnim službama u lokalnoj zajednici, sklapanje ugovora o međusobnim odnosima s pravnim i fizičkim osobama koje pružaju usluge socijalne skrbi itd.

Ako uzmemo u obzir da će Zavodi biti ustrojeni u većim gradovima, sjedištima županija, jasno je da će korisnici morati putovati kako bi ostvarili svoja prava, što znatno umanjuje efikasnost, a u mnogim slučajevima (osobe s invaliditetom) i onemogućava ostvarenje određenih socijalnih prava. Nedostatna informatizacija sustava ovaj problem dodatno pogoršava.

Prijepori postoje i u odredbama Zakona koje propisuju financiranje Zavoda. Članak 13. navodi da se u državnom proračunu, među ostalim, osiguravaju sredstva za financiranje rada Zavoda i obiteljskih centara čiji je osnivač Republika Hrvatska te financiranje rashoda za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju prostora, kupnju poslovnih objekata, rashoda za investicijsko održavanje, hitne intervencije, opremanje prostora, te ulaganje u informatizaciju u ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska, prema pravilniku o standardima i normativima koje propisuje ministar.

Nadalje, minimalne uvjete prostora i opreme i normative potrebnih stručnih i drugih radnika Zavoda, Centra i ureda te mjerila za određivanje područja njihove nadležnosti, pravilnikom propisuje ministar (članak 189.). Članak 323. ističe da je ministar dužan pravilnike donijeti u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Sasvim je jasno da ovakav vremenski rok odgode donošenja provedbenih podzakonskih propisa može uzrokovati prijepore u financiranju i poteškoće u pružanju usluga i provedbi samog Zakona.

Važno je naglasiti da problem financiranja i fiskalne decentralizacije sustava socijalne skrbi postoji godinama. Poznata je činjenica da se s postojećim brojem stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi, a osobito u centrima za socijalnu skrb, kao i postojećim manjkavim uvjetima rada, ne mogu postići niti minimalni uvjeti kvalitete predviđeni reformom sustava socijalne skrbi.

Mišljenja smo da bez obzira što novi Zakon o socijalnoj skrbi donosi i neka pozitivna rješenja, brojni postojeći problemi u sustavu socijalne skrbi nisu primjereno riješeni, djelomično i zbog toga što većina prijedloga stručnjaka i drugih dionika nije uvrštena u konačni prijedlog Zakona.

Čitateljima koji žele dodatne informacije o prijedlozima struke na prijedlog Nacrta zakona, izdvajamo primjedbe djelatnika Studijskog centra socijalnog rada i katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu objavljene na web stranicama Pravnog fakulteta.

Related Post