DAVOR VLAOVIĆ: Poljoprivredno zemljište moramo dati mladima

Jučer je u Hrvatskom saboru raspravljen jedan od najvažnijih zakona koji može pomoći vraćanu života u hrvatska sela, oplemeniti hrvatski ruralni prostor i dati priliku mladim ljudima, Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Hrvatska seljačka stranka podržati će Zakon ukoliko Ministarstvo podrži predložene amandmane HSS-a. O Zakonu je u ime kluba zastupnika govorio Davor Vlaović

„Bez poljoprivrednog zemljišta nema proizvodnje hrane nema razvoja i opstanka društva, a ruralni prostor nestaje. Poljoprivreda je u Hrvatskoj način života.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu nam treba.

U hrvatskoj ovoga trenutka imamo ad poljoprivredne proizvodnje , uvoz poljoprivrednih proizvoda rate, broj OPG-ova je sve manji, posebice nestaju stočari, nemamo evidentirano sve poljoprivredne površine. Poljoprivredni statistički podaci su u neskladu. „Di“ je zemlja koja fali?“ zapitao je Vlaović na samom početku izlaganja te nastavio raspravu o odredbama zakona koje treba doraditi kao bi bile u funkciji jačanja poljoprivrede i očuvanja ruralnog prostora.

„Odredba Zakona koja ovlasti o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem prenosi na jedinice lokalne i regionalne samouprave je dobra. Drago mi je da je Ministar vraća odredbe prijašnjih zakona,u čijoj izradi je sudjelovao HSS, koje su bile dobre, posebno vraćanje ingerencije za donošenje programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem općinama. Naše općine nisu velike i općinski vijećnici, koji donose odluku najbolje znaju tko se bavi poljoprivredom i kako im dati zemlju na korištenje. Nekada je posljednju suglasnost davao DORH, to je bilo dobro i odredbu je trebalo vratiti u novi Zakon.

Općinama treba dati i mogućnost definiranja maksimuma koji će ići u zakup ili drugi oblik korištenja kako bi što većem broju poljoprivrednika bilo dostupno za obradu državno poljoprivredno zemljište.

Ograničavanje prodaje do 50 ha jednom poljoprivredniku je prihvatljivo, ali nije u redu ograničavanje veličine tehnološke cjeline na 10 ha, odluke o veličini tehnološkoj cjeline trebaju donijeti općine temeljem stvarnog stanja na terenu, to je pravi način za okrupnjavanje poljoprivrednih površina.

Predloženim Zakonom općine dobivaju ovlasti , ali i obveze za provođenje natječaja koje koštaju zato treba drugačije podijeliti zakupninu. Predlažemo amandman će regulirati podjelu zakupnine način da općine dobivaju 75%, županije 15%, a država 10%. Agencija za poljoprivredno zemljište se ukida , time i trošak države pa je navedena raspodjela pravednija od predložene.“

Govorio je o odnosu Hrvatske seljačke stranke prema OPG-ovima:

Kažu , Zakon je pisan za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, domicilne poljoprivrednike, tako treba i biti zato kod stavljanja u zakup, prodaju ili koncesiju ta gospodarstva status trebaju dokazati potvrdom Porezne uprave o plaćanju doprinosa iz koje je vidljivo da im je poljoprivreda osnovna djelatnost. Dosada su kod dodjele poljoprivrednog zemljišta odvjetničke kuće i transportna poduzeća bila ispred poljoprivrednika kojima je poljoprivreda jedina djelatnost, nekada je to bila potvrda o transakciji 117. Tu odredbu treba vratiti u Zakon.

Predloženi Zakon je u isti rang stavio OPG, obrte u poljoprivredi , mikro i mala poduzeća. Malo poduzeće ne pripada tom rangu jer oni imaju do 50 zaposlenih i do 10 milijuna € prometa što će činiti veliku prednost u odnosu na OPG, obrt ili mikro poduzeće. OPG-ovi u odnosu na njih neće imati šansu, neće imati prioritet jer će biti slabije bodovani. „

Stočarska proizvodnja je u stalnom opadanju , polako nestaje , a mladi odlaze, zastupnik Vlaović je o tomu rekao:

„Stočarima treba osigurati dovoljno poljoprivrednih površina kako ne bi snosili posljedice Uredbe o nitratnoj direktivi, inspekcije su u tom dijelu već počele radit i kažnjavati one koji ne ispunjavaju sve propisane uvjete. Drava treba zaštititi stočare.

Posebni prioritet trebaju biti mladi, oni su nositelji razvoja, ali predloženi Zakon to ne omogućava. Predloženim Zakonom mladi će teško doći u posjed poljoprivrednog zemljišta.

HSS predlaže da se mladima zemlja nadijeli, kako se nekada nadjeljivala hrvatskim braniteljima. Površine za mlade trebale bi biti između 10 i 15ha ovisno o stručnoj procjeni koliko je poljoprivredne zemlje potrebno za start. Takvom raspodjelom poljoprivrednog zemljišta će se sačuvati život u Slavoniji i Baranji, Lici i Podravini. Jedini uvjet koji bi mladi trebali ispuniti je ostati 10 ili 20 godina živjeti i raditi na tom području.

Svi se kunu u mlade, ali kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu mladi ne dobivaju šansu.

Na sve do sada raspisane natječaje iz mjera ruralnog razvoja mladi iz Slavonije su se najmanje javljali jer su se odselili ili nisu ispunjavali zakonske uvjete. To se mora mijenjati i mladi moraju dobiti priliku za početak rada na vlastitom gospodarstvu u poljoprivredi.

Hrvatska seljačka stranka predlaže traženje produženja moratorija na prodaju zemlje strancima za dodatne tri godine, sadašnji moratorij istječe 2020. S obzirom na probleme u našoj poljoprivredi imamo dovoljno snažen argumente za to traženje.

Naši poljoprivrednici koji kupe zemlju sigurno neće prodavati zemlju, baviti će se poljoprivredom, ako se to i dogodi u Zakon treba ugraditi mehanizam prvokupa kojim bi država imala prednost kupovine zemlje.

Zakon je u nekim dijelovima neusklađen, posebno kod rokova koji se odnose na obveze ministri jedinica lokalne samouprave, zato predlažemo treće čitanje. Zakon o poljoprivredno zemljištu je važan zakon! Očekujemo da pravilnici, kojima će se provoditi Zakon koji raspravljamo, dobiti na uvid Hrvatski sabor putem Odbora za poljoprivredu.“ rekao je u zaključno Vlaović