HRVATSKI SABOR ODLUČIO

441 0

Hrvatski sabor je na svojoj sjednici održanoj u petak 12.06.2015. donio odluku da se 20. lipanj proglasi Danom sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve.

 

Inicijativa za proglašenje Dana sjećanja krenula je  sa prošlogodišnjeg znanstvenog skupa o 110 godina Hrvatske seljačke stranke koji je održan u Križevcima, a predsjednik HSS-a i saborski zastupnik Branko Hrg uputio je taj prijedlog u saborsku proceduru. Obilježavanje ovakve obljetnice važno je za cijeli hrvatski narod jer snaga politike Stjepana Radića i danas živi.

 

Radićeva politička misao i danas ujedinjuje različita politička stajališta, što pokazuje i podrška saborskih klubova HDZ-a, SDP-a i HDSSB-a prijedlogu HSS-a da se 20. lipnja proglasi Danom sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve.

 

Stjepan Radić, Pavao Radić, Đuro Basariček, Ivan Granđa i Ivan Pernar su hrvatski zastupnici Hrvatske seljačke stranke ubijeni i ranjeni u Beogradskoj skupštini 20. lipnja 1928 te njima u  spomen će se 20. lipanj obilježavati kao Dan sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve.

 

U posavskom selu Trebarjevu Desnom kraj Siska  11. lipnja 1868 rodio se Antun Radić, a istog dana 1871 i njegov brat Stjepan Radić, obadvojica odlučni borci za socijalnu pravdu i Hrvatsku državnost. U prvom planu su im bili socijalni problemi   o kojima niti jedan hrvatski političar do tada nije vodio računa.

 

Nakon završenog studija slavistike u Zagrebu i Beču a potom i doktorata iz Filozofije,  Antun je radio kao nastavnik u srednjoj školi,  te bio urednik Zbornika za narodni život i običaje južnih slavena. Duboko je vjerovao da je Hrvatska  nacionalna kultura zapravo kultura hrvatskog sela,  pa je u seljaku vidio neiskorištenu političku snagu. Potkraj 19. stoljeća  pokrenuo je list  DOM namijenjen hrvatskom seljaku za razonodu i nauk. Uređivao ga je pet godina i time pripremao političko organiziranje seljaštva.  S bratom Stjepanom 1904 osnovao je Hrvatsku pučku seljačku stranku te je sastavio njezin politički program. Kao zastupnik u Hrvatskom saboru  Antun Radić je zastupao načela samosvojnosti Hrvatskog naroda i osuđivao svaku hegemonističku  koncepciji u južnoslavenskim odnosima.  Nakon Antunove smrti  1919. razvijanje Hrvatske seljačke misli nastavio je njegov mlađi brat Stjepan Radić . Od mladih dana Stjepan je zagovarao ideju da narodne ruke preuzmu kormilo narodne lađe, i da to bude po volji nikog drugog do vlastitog naroda. Tamnica mu je bila česta pratilja u političkom djelovanju protiv Mađarskog i velikosrpskog  nasilja.  U tijeku svog političkog života nikada nije zaboravio iz koje je sredine iznikao te se zdušno zalagao za hrvatski puk i njegovo pravo za samoodređenje.  Krajem studenog 1918 godine kada je bilo očito da hrvatski političari nepromišljeno srljaju u dobro pripremljenu srbijansku zamku nazvanu Kraljevina SHS glasovitim govorom „ Ne srljajte kao guske u maglu“ pred narodnim vijećem  upozoravao je da je to čin izdaje Hrvatskog  naroda, te je proročanski ukazivao na posljedice takve odluke.  Bila je to trajna opomena svim budućim političarima.

 

20. lipnja 1928. Jedan od najsudbonosnijih datuma u hrvatskoj povijesti. Četnički komita Puniša Račić nakon svađe sa zastupnicima SDK ( Seljačko-demokratska koalicija) puca u zastupnike HSS-a i ranjava Ivana Pernara i Stjepana Granđu, ubija Đuru Basaričeka, Pavla Radića, te teško ranjava Stjepana Radića koji od zadobivenih rana umire 08.08.1928.


Atentat u beogradskoj skupštini


Točno u 11 sati i 25 minuta strahovit pucanj iz parabeluma odjekne u dvorani. Tane je pogodilo dr Ivana Pernara jedan centimetar iznad srca. Kada se Pernar srušio na klupu, naperio je Puniša Račić svoj parabelum na Stjepana Radića. To je opazio dr. Đuro Basariček, koji je skočio preko stenografskoga stola, da Račiću spriječi namjeru. Ali Račić se naglo okrene prema Basaričeku, na kojega ispali parabelum. Tane pogodi Basaričeka u slabine tako, da je izašlo na lijevu lopaticu, te je Basariček odmah onesviješten pao na pod. Međutim je pred Stjepana Radića dojurio Ivan Granđa, da ga zaštiti svojim tijelom. No Račić opet ispali parabelum, te pogodi Granđu u ruku. Čim se Granđa srušio, nacilja Račić stoičkom mirnočom na Stjepana Radića, kojega tane pogodi u trbuh. Sad je prema Puniši Račiću skočio Pavle Radić. Ipak se Puniša nije zbunio, nego je Pavlu Radiću dobacio: Ha! Tebe sam i tražio! I mirno nacilja parabelum na Pavla Radića, kojega pogodi jedan centimetar ispod srca tako, da se Radić odmah onesviješten srušio na pod. Kako je Svetozar Pribičević sjedio u klupi tik Stjepana Radića, držalo se, da će Puniša Račić šesti hitac opaliti na Pribičevića. To se ipak nije dogodilo, nego je Puniša iza tolikoga krvoprolića posve sabrano s revolverom u ruci izašao iz dvorane kroz tzv. ministarsku sobu. Vidjelo se, da Puniša puca samo na hrvatske narodne zastupnike. Njegovi su hitci slijedili u razmacima od nekoliko časaka tako, da se cijeli zločin Puniše Račića zbio u jednoj – i to nepunoj – minuti.

 

U novoj Unitrističkoj državi zapravo prikrivenoj velikoj Srbiji,  Hrvati su izgubili sva nacionalna prava a ukinut je i povijesni  Hrvatski sabor.

 

Koliko je  proročanski bio Radićev govor   najbolje svjedoči činjenica  da je hrvatskom narodu trebalo gotovo cijelo stoljeće da istupi iz tog neprirodnog saveza  plativši svoju slobodu cijenom žrtava i razaranja Domovinskog rata. (priredila A. Stjepić)

Related Post

HSS PROTIV

Autor - 18/12/2012 0
Ispostava se 15. prosinca iz Nove Gradiške preselila u Slavonski Brod

PETIR U EUROPSKOM PARLAMENTU

Autor - 25/02/2015 0
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu danas je na sjednici vanjskopolitičkog odbora govorila o rezoluciji o Bosni i Hercegovini pri čemu…