HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO OGRANAK NOVA GRADIŠKA

674 0

Ove godine slavimo 250 godina šumarstva u Hrvatskoj.

Organizirano šumarstvo u Hrvatskoj u ovakvom obliku u kakvom je danas potječe iz 1765. godine kada je osnovana prva uprava šuma.

To je bila Uprava šuma karlovačkoga generalata. Obuhvaćala je 3 šumarije: Krasno, Oštarije i Petrovu goru. 1764. i 1765. napravljeno je prvo terensko opisivanje šume i njezina podjela na području karlovačkoga generalata, a na temelju toga je osnovana prva uprava s tri šumarije. Prve šumarije u Europi su osnovane u isto vrijeme. 1724. provedena je inventarizacija i opisivanje šuma na području Gorskoga kotara i Primorja. 1765. izašao je Šumski red i Instrukcija kojoj je autor J. C. Franzoni. Za područje brodske, gradiške i petrovaradinske pukovnije donesen je prvi Šumski red 1755. Mnogi propisi iz njega kasnije su ugrađeni u Šumski red Marije Terezije koji je objavljen 1979. Taj šumski red iz 1979. koji je donijela carica Marija Terezija smatramo prvim zakonom o šumama. Njime je u hrvatsko šumarstvo uveden pojam potrajno gospodarenje. Taj zakon smatramo prvim udžbenikom šumarstva. Pojam potrajnosti u šumarstvu prvi je definirao Hans Carl von Carlowitz koji je 1713. napisao Sylvicultura oeconomica, ili gospodarska poruka i upute za prirodni uzgoj divljih stabala.

 

Prvi zapisi o gospodarenju šumama i njihovoj zaštiti potječu iz Dalmacije. 1103. donesen je Statut lige kantona ninskoga. On govori o krađi drveta. Statut grada Korčule iz 1214. i 1265. propisuje  kako se odnositi prema šumi i brani prekomjernu sječu. Isto je i sa Statutom grada Dubrovnika iz 1272. godine. 1514. izlazi propis pod nazivom Tripartium Opus Iuris Consuetudinarii Inclyti Regni Hungariae koji regulira zaštitu i korištenje šuma u Hrvatskoj i Slavoniji.

U vrijeme kada je Dalmacija bila provincija Mletačke Republike u njoj se osniva šumarska služba koja od 1464. nosi naziv Magistrat providure za drvo i šume.

U Istri se 1532. osniva šumarska inspekcija. Istra je tada bila provincija Mletačke Republike. 1553. godine Austrija je u Istri organizirala posebnu upravu šuma. 1584. se sastavlja prvi katastar. 1766. sastavljen je Morosinijev katastar. To su prvi katastri šuma u svijetu. 1755. izlazi Grimanijev zakon koji je vrijedio za područje Zadra i kasnije Knina. Između ostaloga on govori o održavanju komunikacija, izvora, zabrani puštanja koza u šumu, sadnji duda i kestena. Kako bi zaštitila i poboljšala svoje šume Venecija izdaje propis Naređenje preuzvišenoga kolegija varh dubravah dneva 16. prosinca 1777. za stražu, nauku i težanje dubravah daržave od Istrije. 1787. izlazi Šumski red Trgovačke intendance u Trstu. Temeljne postavke tog dokumenta vrijede i danas: šume pripadaju budućim generacijama, a ne sadašnjim, šuma je javno dobro, šuma ne smije biti izvor neograničenog bogaćenja pojedinca. 1806. providur Vincenz Dandol je svojom Naredbom zabranio krčenje šuma, loženje vatre u šumi i izvoz drva. Intenzivno je radio na pošumljavanju krša.

U prve hrvatske šumarske stručnjake s diplomom spadaju: Franjo Šporer, Antun Tomić, Antun Stanković, Franjo Čordašić, Mijo Vrbanić i Josip Ettinger. Oni spadaju među prve studente Carskog-Kraljevskog šumarskog učilišta u Mariabrunnu pokraj Beča, koje je počelo sa radom 1813.

1669. godine donesen je Colberov Zakon o šumama koji je vrijedio za neke dijelove Hrvatske. U Vojnoj krajini je 40 % površine bilo pod šumama. Tada smo imali vojničke šumarske službe. Naputkom iz 1839. postojala su 4 generalata kojima su na čelu bili direktori, a ispod njih su po pukovnijama bili šumarnici. 1852. car Franjo Josip je donio Zakon o šumama. U njemu se, između ostaloga, kaže da se niti jedno šumsko zemljište ne smije oduzeti, niti pretvoriti u drugu kulturu. U Vojnoj krajini on se počeo primjenjivati 1860. Nakon propadanja Vojne krajine od 1871. do 1947. u Hrvatskoj su postojale Imovne općine. 1871. godine krajišnicima je dodijeljena polovica ukupnih šuma bivše Vojne krajine za podmirenje vlastitih potreba. Osnovano je 12 imovnih općina. Na području izvan Vojne krajine šume su se do 1848. nalazile u posjedu plemstva, osim šuma slobodnih gradova. U postupku segregacije država je odcijepila šume od plemstva i dodijelila ih seljacima. Šume na području jedne urbarske općine činile su jednu posjedovno-pravnu cjelinu i nazivale su se općinske šume. Zapravo njima nitko nije gospodario. Da bi se spriječilo uništavanje tih šuma, 1871. donesena je naredba Zemaljske vlade „O upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šuma“. 1894. donesen je zakon o načinu gospodarenja. Korisnici i šume bivše urbarske općine tvorili su jednu zemljišnu zajednicu. Zemljišne zajednice ukinute su 1947. godine.

Počeci Hrvatskoga šumarskoga društva sežu u 1841. kada je u Zagrebu osnovan Šumarski odsjek Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. Taj odsjek se osamostaljuje 1846. i postaje Hrvatsko šumarsko društvo. Prvo šumarsko društvo u Europi osnovano je 1839. u Njemačkoj.

Posebno mjesto u hrvatskom šumarstvu, kao i u hrvatskoj književnosti, zauzima Josip Kozarac koji je rođen u Vinkovcima 1858. godine. On je pomladio velike površine lužnjakovih sastojina, bio je urednik Šumarskog lista i poznati pisac poezije i proze.

1860. je osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište i ratarnica u Križevcima. 1877. je izdan prvi broj Šumarskoga lista koji neprekidno izlazi do danas. Šumarski list je jedan od najstarijih ekoloških i šumarskih časopisa na svijetu. Prvi rasadnik osnovan je 1879. u Sv. Mihovilu kraj Senja. 1898. Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo otvorilo je Šumarski dom u Zagrebu. 1898. je osnovana Šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

1908. otvoren je Geodetski tečaj na Šumarskoj akademiji iz kojega je kasnije nastao Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1919. osnovan je Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1921. je utemeljena Katedra za uzgajanje šuma na Gospodarsko-šumarskom fakultetu koja razvija i potiče prirodno gospodarenje šumama. Takvo gospodarenje je poznato pod nazivom zagrebačka škola uzgajanja, po njemu se i danas gospodari našim šumama. 1922. počela je sa radom knjižnica Šumarskog fakulteta, jedna od najstarijih knjižnica toga karaktera u regiji. 1945. osnovan je Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu. 1947. osnovan je Institut za pošumljavanje i melioracije krša u Splitu. Prve šumarske škole bile su Šumarska škola za krš u Splitu osnovana 1947. i Šumarska škola uzgojno-eksploatacijskog smjera u Karlovcu, koja je započela s radom 1946. u Glini, a 1947. je preseljena u Karlovac. 1974. osnovan je Šumarski institut u Jastrebarskom. 1960. Šumarski fakultet se osamostalio. Postdiplomski studij osnovan je 1961.

 

Prve pilane podižu se sredinom 19. stoljeća. Prva parna pilana počela je sa radom 1858. godine u Orahovici. Razdoblje od 1861. do 1912. je vrijeme kada su naše šume najviše eksploatirane.

1945. donesen je Zakon o eksproprijaciji po kojemu su crkvene i veleposjedničke šume nacionalizirane. Isto se dogodilo sa šumama imovnih općina i zemljišnih zajednica 1947. godine. 1960-ih se u šumarstvo uvode prve motorne pile.

 

1990. donesen je Ustav Republike Hrvatske po kojemu su šume dobro od interesa koje ima posebnu zaštitu. 1990. Sabor Republike Hrvatske donosi Zakon o šumama. Ovim zakonom su šume, osim privatnih, proglašene državnim vlasništvom i uvedena je odredba kojom poduzeća i ostale pravne osobe u Republici Hrvatskoj plaćaju 0,07 % od ukupnog prihoda u Fond za opće korisne funkcije šuma (OKFŠ). Na temelju toga zakona 1991. je osnovano javno poduzeće Hrvatske šume koje se sastojalo od Direkcije, 15 uprava šuma i 168 šumarija. 1996. je počela djelovati Akademija šumarskih znanosti. 2001. se u hrvatsko šumarstvo uvode suvremene tehnologije, strojevi koji se nazivaju haresteri.

2005. otvoren je prvi šumarski muzej u Krasnom, a 2007. je otvoren šumarski muzej u Bošnjacima, a 2011. muzej šumarstva i lovstva u Brodu na Kupi.

2006. osnovana je Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

2006. je osnovana Šumarska savjetodavna služba koja je bila prva ustanova osnovana s ciljem da sustavno brine o šumama koje su bile u privatnom vlasništvu. Ukinuta je 2010. a njezine poslove preuzele su Hrvatske šume, d.o.o. 2014. te poslove preuzima Savjetodavna služba unutar koje je ustrojen Sektor za šumarstvo.

Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka.

Površina šuma u Hrvatskoj danas je 2 688 687 ha. Šume zauzimaju 47 % kopnene površine Republike Hrvatske, a površina šuma u vlasništvu šumoposjednika (privatnih osoba) danas je 581 770 ha. Državne šume imaju FSC certifikat što znači da se njima gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim, ekonomskim standardima i da se njima gospodari potrajno.

Pojam potrajno gospodarenje danas se koristi kao obnovljivo gospodarenje ili održivo gospodarenje. Pojam potrajno gospodarenje znači da se šuma mora koristiti uz očuvanje njene produktivnosti, bioraznolikosti i sposobnosti obnavljanja, da istovremeno treba održavati i poboljšavati općekorisne funkcije šuma, sjeći manje od prirasta i provoditi uzgojne radove.

Povijest šumarstva danas se predaje kao izborni predmet na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

250 godina šumarstva u Hrvatskoj obilježiti će se ove godine nizom izložbi, okruglih stolova, znanstveno-stručnih skupova, danima otvorenih vrata, natjecanjem šumarskih radnika…

 

Ivica Kovačević, dipl. ing. šum.
viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika

 

Related Post

JESEN U BRĐANIMA

Autor - 01/10/2012 0
BRĐANI, 30 rujna 2011. – Bilo je to dosad najposjećenije i najbrojnije jesensko okupljanje u Brđanima. U lijepom sunčanom danu…

UDRUGA „POZITIVA“

Autor - 11/08/2012 0
Nova gradiška 11. kolovoza 2012. – Uz čestitku povodom 12. kolovoza – Međunarodnog dana mladih, članovi Udruge „Pozitiva“ mladima s…