Rimokatolička župa
Dvadesetog siječnja 1765.utemeljena je rimokatolička župa u Novoj Gradiški kao Gradiška graničarska župa, a prvi stalni župnik ove velike župe bio je svećenik zagrebačke biskupije Gašpar Rebrović instaliran 20. siječnja 1765. Kroničar navodi da su te 1765. novogradiškoj župi pripala sva krajiška sela cerničke župe: Oštri Vrh, Petrovo Selo, Tisovac, Crnogovci, Godinjak, Brđani, Gunjavci, Adžamovci, Zapolje, Laze, Bodovaljci, Vrbje, Sičice, Rešetari, Ljupina, Prvča, Kovačevac i Mašić. K tome još i Dragalić i Bogićevci, s pripadnim manjim selima, od strogradiške župe. U Župi je bilo ukupno 693 katoličkih kuća i 90 pravoslavnih. Sa skoro 6000 katolika bila je jedna od najvećih u Zagrebačkoj biskupiji. Crkva sv. Terezije s neobičnim baroknim tornjem, građena 1755. – 1763., bila je prva župna crkva do 1929. godine, kada je blagoslovljena novosagrađena velika župna crkva sv. Stjepana ( od 1982. BDM ).
Danas na ovom području postoji 17 rkt župa: Nova Gradiška Centar i Nova Gradiška Jug, Staro Petrovo Selo, Gornji Bogićevci, Vrbje, Mačkovac, Zapolje, Rešetari, Okučani, Cernik, Davor, Orubica, Stara Gradiška, Štivica, Nova Kapela, Vrbova i Gornji Lipovac.
Prve škole
Prvi veljače 1774. izdana zapovijed da se graničarske učione jednako onim austrijskih pokrajinah ustrojiti imadu, te da svaka pukovnija jednog učitelja u Beč pošalje učiti pedagogiju… Školstvo je na ovom vojnom području, kao i u cijeloj Vojnoj granici, bilo je pod direktnom kontrolom Beča i razvijalo se drugačije nego u civilnoj Hrvatskoj. Najprije su prema direktivi carice Marije Terezije osnovane tzv. njemačke škole. Škole u štopskum mjestima, dakle i u Novoj Gradiški, zvale su se nadučionice ili glavne učionice, odnosno glavne škole, a one u selima – trivijalke. U početku su glavne škole bile trorazredne, trivijalke dvorazredne, a kasnije su glavne škole dobile i četvrti razred. Sve te škole financirala je država.
Zaleđena Sava
Desete veljače 1929. zbog jake zime i debelog snijega ( do 60 cm ) zaledila se Sava kod Orubice. Nikada do tada, a ni poslije, nije se tako dugo ( do konca veljače ) zadržao debeli led na velikoj rijeci, pa je oživio promet, pješice i saonicama, sa susjednom Bosnom, a mladež sa obe obale sastajala se svake večeri na sredini zaleđene rijeke – i plesala kolo, zapisano je u Spomenici niže pučke škole u Orubici.
Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice
Na osnivačkoj skupštini u dvorani Hrvatskog doma u Cerniku utemeljen je 10. veljače 1990. ogranak Hrvatske demokratske zajednice općine Nova Gradiška. U izvršni odbor izabrani su: Zdravko Sokić, Marijan Šulentić, Krešo Kovačić, Stanko Lazić, Milan Babić, Mladen Tomašević, Zoran Lucić, Tomislav Stipić, Adam Tomičić i Dinka Šimić.
Sjajni krabuljni ples
HPD Graničar priredio je 16. veljače 1896. tradicionalni sjajni krabuljni ples u kostimima koje je izradio Menci Klement Crnčić, poznati hrvatski slikar koji je tada živio u Novoj Gradiški. O tome je u Spomenici društva zapisano i ovo: Kako je Graničar bio u gradu stjecište najotmjenije publike, bili su i ti krabuljni plesovi na umjetničkoj visini svojim aranžmanom i elitni obzirom na posjete…
