Piše: Krunoslav Ravlić, dr.med.specijalist neuropsihijatrije, voditelj Odjela za psihijatriju Opće bolnice Nova Gradiška
Europski dan borbe protiv depresije obilježava se 1.listopada , na inicijativu i u organiziaciji Europskog udruženja borbe protiv depresije(European Depression Assotiation-EDA)
Depresija je mentalni poremećaj, jedan od najstarijih u ljudskoj povijesti i civilizaciji.Depresija utječe na emocije,raspoloženje, ponašanje, način razmišljanje i tjelesno funkcioniranje osobe.Smatra se da u svijetu ima 300 milijuna oboljelih od depresije.Oko 11% građana Europske unije u jednom trenutko svog života patilo je ili pati od depresije..Depresija je jedan od vodećih uzroka loše produktivnosti na radu, bolovanja, prijevremene mirovine ili gubitka zaposlenja.Smatra se da 10% opće populacije zbog depresije oteženo funkcionira.U 2020. godini depresija će biti drugi uzrok bolesti,odmah iza bolesti srca i krvnih žila, a već za deset godina , dakle 2030., zbog dva puta veće sklonosti, kod žena depresija će izbiti na prvo mjesto.Prema najnovijim europskim statistikama 7% populacije trenutno boluje od depresije od čega je ona nešto češća kod žena (8%), a kod muškaraca 5, 5%.Depresija se može javiti u svim životnim razdobljima a postoje određena životna razdoblja u kojima se češće javlja(kasna adolescencija,srednja životna dob, te nekoliko godina po umirovljenju.Najveći broj bolesni.ka se bolnički liječi u životnoj dobi između 40 . i 60.godine života.Žene se nešto češće hospitaliziraju jer se depresija u njih javlja češće.
U našoj zemlji depresija je jedna od najčešćih dijagnoza bolničkog pobola, a iza depresije su bolesti uzrokavane alkoholom, shizofrenija, reakcije na psihički stres itd..U Hrvatskoj je depresija u porastu , a to se vidi po porastu propisivanja i potrošnje antidepresiva.
Depresija kao bolest je još uvijek tabu tema, zbog nejasne etiologije, brojnih zabluda, neistina i pogrešnih vjerovanja koja o njoj postoje.
Evo, nekoliko mitova i zabluda o depresiji
DEPRESIJA I TUGA SU JEDNO TE ISTO
Stalna, mučna i nepodnošljiva tuga su samo jedan od simptoma depresije.Tuga je takve razine i intenziteta da osobu oboljelu od depresije poptuno limitira u njezinom obiteljskom, socijalnom i profesionalnom funkcioniranju
SAMO LABILNE OSOBE I SLABIĆI PATE OD DEPRESIJE
Depresija često pohađa osobe koje su do nastanka bolesti u svom ukupnom funkcioniranju bili korektni i kompetentni.Depresija može pogoditi osobe koje su dobro integrirane u sredinu u kojoj žive.U stvari depresija može utjecati na svakoga od nas, u bilo koje vrijeme bez obzira koliko smo jaki ili slabi mentalno i fizički.
DEPRESIJA JE IZMIŠLJENA BOLEST
Jedna od najčešćih i najvećih zabluda je da se jednostavno depresivna osba može izvući iz depresije bez stručne pomoći.Mnogi iz okruženja oboljelog smatraju da su svi problemi u “našim glavama”, da “treba pozitivno misliti i razmišljati o nečem dobrom” ili da jednostavno raditi nekakav fizički posao.
Po biologijskoj teoriji uzroka depresije ovaj poremećaj je bolest disbalansa hormona ( neurtransmitera) u našem mozgu, prije svaga serotonina.Taj disbalans u neurotransmisiji je izvan naše kontrole.
DEPRESIJA JE POSLJEDICA STRESA
Često se čini da se depresija javlja samo kod soba koje iskuse nešto loše.To se može dogoditi nakon sučeljavanja sa tugovanjem i žalovanjem ili stresnom situacijom, ali to nije pravilo. Depresija može biti genetski određena bolest koja uključuje neurokemijske promjene u mozgu. To znači da se depresivne epizode često mogu pojaviti bez ikavog razloga i povoda.
KLINIČKA SLIKA DERESIJE JE ISTA ZA SVE
Svaka osoba pati od depresije na različite načine..Neki osjećaju stalni umor, potrebu za spavanjem ili pate od uporne i tvrdokorne nesanice. Neke osobe se izoliraju iz svoje sredine, povlače se u sebe, oskudno komuniciraju sa drugim osobama, a drugi pak mogu biti u stalnom nemiru, tjeskobni ili čak agresivni i neprjateljski raspoloženi prema svojim najbližima.
DEPRESIJA JE NEIZLJEČIVA
Lijekovi (antideresivi) su učinkoviti za ublažavanje ili za povlačenje simptoma depresije, ali za njihov učinak treba proći određen vremenski period od uvođenja ljeka, ( 10-20 dana). Zato bolesnici često prekidaju terapiju tvrdeći da im ” ništa nije bolje”.Depresija u nekim slučajevi.ma može imati kroničan tijek što zahtijeva dugotrajno liječenje.
TABLETE SU DOVOLJNE ZA LIJEČENJE DERESIJE
Liječenje antidepresivima često nije dovoljno. Komplemntarno,uz psihofarmakološko liječenje primjenjuje se psihoterapijski tretman.
UZIMANJE ANTIDEPRESIVA RAZVIJA OVISNST
Ovo je sigurno jedna od najraširenijih predrasuda, kao i stav da su antidepresivni lijekovi “droge” koja značajno mijenjaju ličnost bolesnika.Mnogi vjeruju da antidepresivi djeluju slično kao lijekovi “za smirenje” (sedativi), te ih uzimaju “po potrebi”.Takav stav je pogrešan.Pri uzimanju antidepresiva ne postoji opasnost od nastanka ovisnosti niti je potrebno stalno i nekritički povećavati
dozu kako bi se održala razina djelovanja.Isto tako, kad se postigne zadovoljavajući terapijski učinak antidepresivi se ne smiju “naglo” isključiti, nego postupnim reduciranjem doze lijeka kroz tri do četiri mjeseca.
DEPRESIJA JE ISKLJUČVO PSHIČKA BOLEST
Pshički i psihološki faktori u nastanku depresije mogu imaiit veliku ulogu (ranije nepovoljno životno iskustvo, traume iz djetinjstva) mogu povećati rizik od nastanka bolesti. Međutim kao i kod svake druge bolesti postoji područje tjelesne manifestacije bolesti ( povišen krvni tlak, šećerna bolest, bolest štitnjače). Genetski faktori, promjene u transmisiji hormona stresa i drugih neurotransmitera u mozgu, mogu povećati mogućnost za nastanak depresije
POJAVA DEPRESIJE U STARIH LJUDI JE NORMALNA POJAVA
Mnogi smatraju da je depresija u starijih ljudi prirodna i razumljiva reakcija na iskustvo i gubitke koje im donosi starost.Premda se starije osobe u odnosu na mlađe češće sučeljavaju sa krhkim zdravljem i bolešću, sučeljavanjem sa izvjesnošću smrti,pojavnost depresije u starosti nije učestalija od depresije u mlađoj dobi.Osim toga depresija se i u starosti može vrlo učinkovito liječiti, ali uz racionalan terapijski pristup ( izbor antidepresiva i prilagođavanje doze)
ANTIDEPRESIVI POVEĆAVAJU RIZIK OD SAMUBOJSTVA
Diskusiju i dileme o ovoj temi potaknule su činjenice, da pojedni antideresivi
u početku terapije mogu intenzivirati i pogoršati njegove tegobe a tek nakon izvjesnog vremena smanjuje se i nestaje osjećaj beznađa i bespomoćnosti.I pored toga pogrešno je odmah na početku liječenja u potpunosti isključiti lijek. U slučaju teške depresije antideresivi su najbolje sredstvo za sprečavanje suicida. Pacijent i njegova obitelj trebaju povjeriti liječenje depresije stručnjacima ( kod blažih oblika liječnicima obiteljske medicine, a kod težih,psihijatrima)
Liječnik je dužan stalno i dosljedno kontrolirati stanje svog pacijenta i po potrebi korigirati psihofarmakološko liječenje i primjeniti druge oblike liječenja (psihoterapija)
Zaključno,Europski dan za borbu protiv depresije i inicijativa koja je potekla
od Europskg udruženja za borbu protiv depresije podrazumijeva podržavanje svijesti o ovom mentalnom poremećaju,usmjeravanje pozornosti u društvu na rastući problem depresije, i na konsekvence koje ona ostavlja na funkciniranje oboljelih u socijalnom obitelsjkom i profesionalnom miljeu. Ne treba zaboraviti da su i depresivni bolesnici izloženi stigmatiziranju i diskriminaciji. I angažman društva i zajednice,a ne samo medicnska struka treba biti sastavni dio borbe protiv diskriminacije ove skupine bolesnika
Depresija nije znak lične slabosti nego mentalni poremećaj koji sprečava ljude da vode zadovoljavajući život uključujući i funkcioniranje na radnom mjestu.
Nažalost, depresija se često kasno otkriva i ne prepoznaje i neadekevatno liječi.Neotkrivena i neliječena depresija može trajati tjednima i mjesecima.
Depresija od svih mentalnih poremećaja utječe na radnu produktivnost, te ima i ekonomske posljedice u društvu.To je sigurno jedan a često i dovoljan razlog da depresija mora biti jedan od prioriteta zaštite općeg zdravlja na radnom mjestu.Prioritet treba biti rano otkrivanje i adekvatno liječenje osoba koje boluju od depresije.
