Predstavljena knjiga „Gubici banjalučke biskupije u ratu 1992. – 1995.”

2222 0

Tekst i fotografije: Mican
SMRTIĆ – Sinoć je, u utorak 9. travnja, nakon sv. Mise u filijalnoj crkvi sv. Ante u Smrtiću, koju je služio msgr. dr. Anto Orlovac, svećenik banjolučke biskupije u koncelebraciji sa župnikom župe Duha Svetoga Gornji Bogićevci fra Ivom Brezovićem, predstavljena knjiga „GUBICI BANJOLUČKE BISKUPIJE U RATU 1992.-1995.“ autora msgr. dr. Ante Orlovca, koja je iz tiska izišla pod kraj 2018. godine.
Knjiga je svojevrsni žrtvoslov Banjolučke biskupije u posljednjem ratu u BiH u kojem su popisane sve žrtve sa prostora te biskupije gdje, uglavnom, rata nije ni bilo.
U knjizi je popisano 1054 žrtve, od čega 614 civila i 440 vojnika koji su pripadali različitim vojskama. Među civilnim žrtvama su i 7 svećenika i jedna časna sestra. Ovdje treba nadodati i petoricu svećenika koji su kasnije umrli, ali su svi trajno nosili posljedice teških stradanja koja su jedva preživjeli, a nakon rata je ubijen i bosanskogradiški župnik u svom stanu. To znači da je u Banjolučkoj biskupiji stradalo toliko duhovnih zvanja u proteklom ratu, što je više nego u svim drugim biskupijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Knjiga ima 343 stranice čiji je izdavač Banjolučka biskupija. Nakon uvodnih napomena slijedi poimenični popis žrtava u šest dekanata Banjolučke biskupije, po župama abecednim redom s osnovnim podacima, s kojima je autor raspolagao, a to je: ime i prezime svakog stradalnika, imenom njegovih roditelja i djevojačkim prezimenom majke, odnosno imenom bračnog druga, s podacima gdje je dotična žrtva rođena, gdje je živjela, koje je vjere i nacionalnosti, kada, gdje i na koji način je stradala, jeli civil ili vojnik te gdje je ta osoba pokopana.
U knjizi su i izvješća dvojice svećenika – župnika o stradanju župa Sokoline i Liskovica.
Knjiga završava slikovnim prilogom s 40 fotografija u boji, o čuvanju spomena na žrtve Domovinskog rata u Banjolučkoj biskupiji.
Za vjernike bosanskogradiškog dekanata, je posebno zanimljiva knjiga, od stranice 155. do 166., jer su u njoj obrađene žrtve župa: Bosanska Gradiška (15 civila, 3 vojnika i 2 osobe rodom iz drugih biskupija a ovdje stradali), župa Dolina (7 civila i 1 vojnik), župa Nova Topola (6 civila i 2 vojnika) i župa Mahovljani (2 civilne osobe).
Autor je govorio o sadržaju knjige i poteškoćama koje su ga pratile na putu ovome radu. Nema župe, a skoro ni sela u biskupiji u kojem nije netko stradao.
Između ostalog je rekao: „Nastojali smo da popis bude što točniji i pouzdaniji. Međutim, svakome tko se sličnim poslom bavi(o) jasno je da je nemoguće napraviti ovakav rad bez pogrješaka. Svakako, uložen je veliki trud da ih bude što manje.
Koristeći kao temeljni izvor Matice umrlih svih župa Banjoluče biskupije, doslovno smo ispisivali način stradanja i opaske koje se odnose na dotične osobe, ukoliko su unošene u matice. Te citate donosimo kurzivom u ovoj knjizi. Koristili smo i sve dostupne objavljene popise u različitim edicijama.
Neki su autori objavili popise stradalih katolika i/ili Hrvata za više susjednih župa. Tako je Milorad Oršulić – Mican 2004. godine objavio „Popis ubijenih Hrvata- katolika na području Bosanske Gradiške“ za područje bosanskogradiškog dekanata (Vidjeti u: Suza Dolinska, Godišnjak župe Dolina Bosanska, god. IX, 2004. str. 112 -115).

 

Related Post