ŠTETE OD POPLAVA GOSPODARSTVO ĆE OSJEĆATI NAREDNIH NEKOLIKO GODINA

594 0

Prve dojave s terena govore o štetama na usjevima većim od milijardu kuna

SLAVONSKI BROD, 7. lipnja 2010. – Istekli su svi sjetveni rokovi, a zbog nemogućnosti presijavanja dio oranica ove godine ostati će bez usjeva, a poljoprivrednici bez prihoda i povrata uloženog novca u jesensku i proljetnu sjetvu. Vlasnici kuća na području Brodsko-posavske županije odahnuli su

 krajem prošlog tjedna kada je kiša prestala padati. Međutim borba za umanjenje šteta nastavljena je istim intenzitetom. Uz vlasnike kuća na desetak klizišta u sjevernom dijelu Grada Slavonskog Broda za imovinu strahuju brojni poljoprivrednici od istoka do zapada županije. Najteža situacija je na području općine Vrpolje gdje je pod vodom oko 800 hektara. «Obrađujemo 290 hektara zemlje od toga 280 je pod vodom. Potpuno potopljeno j e 170 od 180 zasijanih hektara pšenice, 45 hektara suncokreta je 100 posto pod vodom, a od 45 hektara soje 25 je pod vodom. U stvari ni neznamo u kakvom su stanju usjevi jer do njih ne možemo. Jedan dio površina ne možemo ni obići jer je poljski put potopljen s više od metra vode, jedino čamcem da idemo. Sve površine se nalaze u trokutu između kanala Biđ i Mantek. Najradije bi digo ruke od sve te zemlje i poljoprivrede. Uz ovake cijene na tržištu nema nikakve računice samo stvaramo dubioze. Ovo i nije prva poplava ove godine u ožujku se izlio Biđ pa smo i sa sjetvom kasnili. Na ovom potezu ima nas ukupno sedam proizvođača koji smo poplavljeni među nama je s dijelom površina i sušionica. Na ovom dijelu poplavljeno je ukupno 400 hektara», kaže Damir Funarić iz Vrpolja. Poljoprivrednici kojima su usjevi poplavljeni zbog obima šteta koje će pretrpiti njihovi usjevi već sada strahuju hoće li povratiti minimum uloženog novca. Funarić ističe da je samo za sjetvu kod organizatora podigao repromaterijala u protuvrijednosti milijun kuna. Slično iskustvo imao je i 2005. godine. Jedina razlika je što je tadašnja poplava bila u travnju pa je na mjesto poplavljene i potpuno uništene šećerne repe uspio zasijati kukuruz, sada strahuje da je za sve kasno.  

«Stvarno sada se više nema što sijati. Usjevi su dijelom osigurani, ali ne i od poplava jer nitko neće od poplave osigurati. Osiguravajuće kuće osiguravaju samo od tuče i požara. Za poplavu ništa. Kanalska mreža je stvarno uređena nakon zadnje poplave 2005. godine, dijelom Biđ, sporedne kanale i Mantek. Međutim i tada smo tražili da se izmulji Biđ u dužini od ušća s Mantekom do ušća s Kladavcem. Tu bi dobili 1,5 metar u dubinu, ne bi povuklo svu vodu, ali… Ovo što smo dobili od Boga ili Vraga, previše je», kaže D.Funarić, ne polažući nadu ni u eventualnu pomoć od države. Pouka je to kaže iz 2005. godine kada je država rekla da nema novca. Uz trenutne državne financije nadati se pomoći je poput utopije. «Nikoga poljoprivreda ne zanima. Da se seljaci nisu bunili ne bi ni ovo sad dobili, a to je samo ono što nam je država obećala. Država će pomoći oslobađanjem od zakupa, a šta je s onima koji imaju svoju zemlju. Zakupnina je 550 kuna po hektaru, dakle država me oslobađa 250 kuna pa više sam 2005. godine potrošio za ispuštanje vode s parcela», kaže D.Funarić O pomoći poljoprivrednicima kojima je u poplavama stradala proizvodnja u Slavonskom Brodu krajem prošlog tjedna s ministrom Petrom Čobankovićem razgovarali su i predstavnici seljačkih udruga. Međutim od Vladine najavljene pomoći ministar nije imao što konkretno najaviti. Štete od poplava se moraju realno procijeniti upozorio je ministar. «Apeliram da se štete popišu tamo gdje ih stvarno ima i da se ne napuhavaju jer tada praktički dođe do uravnilovke i najslabije prođu oni koji imaju najveće štete. Kada se štete adekvatno popišu Vlada će iznaći mogućnosti da se obeštete oni koji su stradali, rekao P.Čobanković. Prema dojavama s terena seljačke udruge za razliku od države već barataju prvim brojkama. «U pet slavonskih županija pod vodom oko 120 tisuća hektara te da će štete dosegnuti i milijardu kuna. A bit će još i popratnih šteta od poplave koje će se sanirati dvije-tri godine», kaže član koordinacije Josip Zmaić iz Starih Perkovaca gdje je pod vodom takođe više desetaka hektara zasijanih jarim i ozimim kulturama.  

 

Agronomi: Trenutno svaka procjena stanja usjeva nemoguća

 U četiri najkišnija prošlotjedna dana prema podacima s mjernih postaja Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu (HZPSS) na području Brodsko-posavske županije palo je 198 litara kiše po četvornom metru. Razlog je to zbog kojeg telefoni poljoprivrednih savjetnika stalno zvone, poljoprivrednici zovu upomoć. «Mislim da će najviše stradati usjevi koji su totalno pod vodom. Za njih nema spasa jer su pod vodom bili više od tri dana, posebno proljetni usjevi koji ne znaju «plivati». Ako sunce naglo grane i temperature budu preko 25 stupnjeva celzijusa doći će do laički rečeno «kuhanja usjeva». Međutim i temperature od 18-20 stupnjeva idealne su za razvoj plamenjače, hrđe, septorioze. Što da ratari učine u ovom je trenutku teško reći, jer su imali problema s provođenjem zaštite i prije ovih obilnih kiša. Oni koji su uspjeli obaviti zaštitu imati će nešto manje šteta. Čim bude moguće osim zaštite usjeva od bolesti trebati će obaviti i prihranu jer je došlo do ispiranja hraniva», kaže Mara Maglić, viša savjetnica u HZPSS-u.  

Stiže dug za 2008. u vaučerima!?

 Na pragu žetve neizostavna tema susreta seljaka s ministrom bila je i pšenica. Ministar je jasno poručio da se u odnos otkupljivača i proizvođača država neće mješati. Sa sastanka u Slavonskom Brodu ipak i jedna pozitivna vijest, s popriličnim zakašnjenjem, ali ipak pozitivna. Ministar je priznao da Vlada nakon prošlih prosvjeda još nije ispunila obećanje o vaučerima za neisplaćene poticaje iz 2008. godine. «To se dogodilo iz tehničkih razloga. Sada smo u završnim fazama i tijekom sljedećega će svi koji imaju pravo na svoje kućne adrese dobiti te odluke» poručio je ministar Čobanković.  

Related Post