Foto Jakša Samardžić
NOVA GRADIŠKA, 25. studeni 2024. – U organizaciji Informativno pravnog centra (IPC), danas je u Novoj Gradiški održana javna akcija povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
U sklopu javne akcije Sanja Galović, voditeljica IPC-a Slavonski Brod i Maja Kuzmić, voditeljica programa za demokratizaciju i razvoj promovirale su i druge IPC-ove projekte „Stop vršnjačkom nasilju III“ čiji je cilj pridonijeti prevenciji nasilja među mladima kroz cjeloviti pristup uključivanja zajednice i poticanja aktivnog angažmana mladih te „Centar za volontiranje II“ koji ima za cilj promoviranje i razvoj volonterstva, s posebnim naglaskom na školsko volonterstvo.
Na javnoj akciji sudjelovali su i policijski službenici PP Nova Gradiška i učenici Elektrotehničke i ekonomske škole.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. Studenoga trenutak je za razmišljanje i jačanje strategija u postizanju obveze za uklanjanje nasilja nad ženama do 2030.
Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu. Procjenjuje se da je globalno 736 milijuna žena – gotovo jedna od tri – bilo izloženo fizičkom i/ili seksualnom nasilju od intimnog partnera, seksualnom nasilju izvan partnerstva ili oboje, barem jednom u životu.
- Više od pet žena ili djevojaka svakog sata ubije netko iz vlastite obitelji.
- Gotovo svaka treća žena je barem jednom u životu bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju.
- 86% žena i djevojčica živi u zemljama bez pravne zaštite od rodno uvjetovanog nasilja.
- samo 5% državnih pomoći usmjereno je na borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, a manje od 0,2% usmjereno je na njegovu prevenciju.
Ova se pošast pojačala u različitim okruženjima, uključujući radno mjesto i online prostore, a pogoršana je postpandemijskim učincima, sukobima i klimatskim promjenama.
Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Opća skupština UN-a 1993. godine, definira nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihičke ozljede ili patnje žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.”
Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje uglavnom neprijavljeno zbog nekažnjivosti, šutnje, stigme i srama koji ga okružuju. Općenito, manifestira se u fizičkim, seksualnim i psihološkim oblicima, uključujući:
- nasilje od strane intimnog partnera (batinanje, psihičko zlostavljanje, bračno silovanje, femicid);
- seksualno nasilje i uznemiravanje (silovanje, prisilni seksualni činovi, neželjeni seksualni napadi, seksualno zlostavljanje djece, prisilni brak, ulično uznemiravanje, uhođenje, internetsko uznemiravanje);
- trgovina ljudima (ropstvo, seksualno iskorištavanje);
- sakaćenje ženskih genitalija; i
- dječji brak.
“Značajan broj svjetske populacije rutinski je izložen mučenju, izgladnjivanju, terorizmu, ponižavanju, sakaćenju, pa čak i ubojstvu samo zato što su žene. Zločini kao što su ovi protiv bilo koje skupine osim žena bili bi prepoznati kao građansko i političko izvanredno stanje, i kao grubo kršenje ljudskosti žrtava. Ipak, usprkos jasnoj evidenciji smrti i vidljivog zlostavljanja, ženska se prava obično ne klasificiraju kao ljudska prava”.
Charlotte Bunch, američka feministička autorica i organizatorica pokreta za ženska prava
Posljedice nasilja nad ženama
Nepovoljne psihološke, seksualne i reproduktivne zdravstvene posljedice nasilja nad ženama pogađaju žene u svim fazama njihova života. Na primjer, rano postavljeni nedostaci u obrazovanju ne samo da predstavljaju primarnu prepreku univerzalnom školovanju i pravu na obrazovanje za djevojčice; s druge strane, one su također krive za ograničavanje pristupa visokom obrazovanju, pa čak i za ograničavanje mogućnosti za žene na tržištu rada.
Iako se rodno uvjetovano nasilje može dogoditi bilo kome i bilo gdje, neke su žene i djevojke posebno ranjive – na primjer, mlade djevojke i starije žene, žene koje se identificiraju kao lezbijke, biseksualne, transrodne ili interseksualne osobe, migranti i izbjeglice, autohtone žene i etničke manjine, ili žene i djevojke koje žive s HIV-om i invaliditetom, te one koje prolaze kroz humanitarne krize.
Dan borbe protiv nasilja nad ženama
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog) su 1981. godine pokrenule latinoameričke i karipske feministkinje. Ovaj je datum odabran u čast sestrama Mirabal, trima političkim aktivisticama iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine po nalogu vladara zemlje Rafaela Trujilla (1930-1961).
Opća skupština UN-a je 20. prosinca 1993. usvojila Deklaraciju o uklanjanju nasilja nad ženama putem rezolucije 48/104. Konačno, 7. veljače 2000., Opća skupština UN-a usvaja rezoluciju 54/134, službeno određujući 25. studenog kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i time pozivajući vlade, međunarodne organizacije kao i nevladine organizacije da se udruže i organiziraju prigodne aktivnosti.
Centar za volontiranje
Informativno pravni centar je u 4. godini provedbe projekta „Centar za volontiranje“ koji ima za cilj promoviranje i razvoj volonterstva u Brodsko-posavskoj županiji kroz partnerstvo s jedinicama lokalne samouprave, školama i nadležnim centrima za socijalnu skrb.
Centar za volontiranje smo pokrenuli jer smo uvidjeli da u našoj lokalnoj zajednici volontiranje nije jako razvijeno i prepoznato kao dragocjen alat za uvođenje mladih u građansku odgovornost i aktivizam, a smatrali smo da je aktivno sudjelovanje u društvu mladih jako važno, posebno u obliku volontiranja.
Mladi u dobi od 15 do 18 godina imaju mogućnost volontiranja unutar škole, ali jednako tako mogu odlaziti na volontiranje i u udruge ili ustanove koje mogu biti organizatori volontiranja sukladno Zakonu o volonterstvu.
Volontiranje je oblik rada u kojem pomažemo potrebitim osobama bez da smo za to plaćeni, dakle radimo to svojevoljno. Pomoći drugima je velika gesta kojom radimo na sebi jer učimo nove vještine, rješavamo probleme, stječemo nova iskustva i poznanstva, a skupine u potrebi kojima je takva pomoć najpotrebnija su starije osobe i OSI. Ljudi koje upoznajemo za vrijeme volontiranja mogu nam postati bliski prijatelji, a iskustva koja se mogu steći i nove stvari koje se mogu naučiti su važne životne lekcije na koje se mladi mogu poslije oslanjati, bilo kroz studiranje ili zapošljavanje.
Ono što je posebno važno za mlade koji su pri kraju svog srednjoškolskog obrazovanja je to da im volontiranje predstavlja odličnu pripremu za ulazak na tržište rada. Najčešća znanja i vještine koje poslodavci prepoznaju kao važnima i cijene kod svojih zaposlenika su timski rad, komunikacijske vještine, inicijativa i sposobnost donošenja odluka, a to se sve može naučiti kroz volontiranje.
Volonterski rad je uistinu nešto posebno, nešto što uvelike pridonosi cijelom svijetu počevši od naše male zajednice, tako da pozivamo sve mlade da se aktivnije uključe u volontiranje u svojim školama i lokalnim zajednicama.
Stop vršnjačkom nasilju
Pri kraju smo 3. godine provedbe projekta „Stop vršnjačkom nasilju“ u partnerstvu s Gimnazijom „Matija Mesić“ u Sl.Brodu i Ekonomskom i elektrotehničkom školom u N. Gradiški. U partnerskim srednjim školama smo kroz niz aktivnosti aktivno radili na podizanju svijesti mladih o vrstama i oblicima nasilnog ponašanja, o rodno uvjetovanom nasilju i o nasilju na internetu. Također smo ih nastojali osnažiti za suprotstavljanje vršnjačkom nasilju, ali smo isto tako radili i na osnaživanju roditelja i profesora za prepoznavanje nasilja.
Adolescencija je razvojno razdoblje u kojem se javlja znatno više nasilnih ponašanja. Razlozi su brojni, a neki od njih odnose se i na specifičnosti te razvojne faze. U adolescenciji su mlade osobe izložene nizu vrlo intenzivnih promjena, uključujući i one na biološkoj razini jer adolescenti doživljavaju veće hormonalne promjene, otežano ovladavaju vlastitim emocionalnim stanjima i impulsima, pa tako i agresijom. Adolescenti razvijaju mišljenje sličnije odraslom načinu razmišljanja, ali još je prisutna nedovoljno razvijena sposobnost razmišljanja o uzročno-posljedičnim odnosima. Posljedica toga je povećana vjerojatnost da će se adolescenti, ne razmišljajući o posljedicama, upuštati u rizična ponašanja. Zbog oskudnih komunikacijskih vještina i zbog čestog neprihvaćanja različitosti mišljenja, vjere, interesa, sklonosti i sl. dolazi do sukoba s kojim se mladi ne znaju nositi, a često niti riješiti bez nasilja. Zato je s mladima važno razgovarati i emocionalno ih opismenjavati, razvijati im toleranciju i empatiju za druge kako bi bili što manje skloni nasilnim ponašanjima i nasilnim sadržajima.
Upravo iz tog razloga IPC je osmislio projektne aktivnosti koje će podučiti mlade toleranciji, razumijevanju i uvažavanju drugih, suosjećanju i moralu što će u konačnici rezultirati osnaženim mladim ljudima da kroz usvajanje nenasilnih modela komunikacije i ponašanja stvaraju pozitivne primjere u svojim okruženjima, kao i smanjenim brojem vršnjačkog nasilja u lokalnoj zajednici.
Kroz medijsku kampanju „Ne budi panj kad si online – zaustavi nasilje na internetu” smo putem medijskih objava, sudjelovanjem u radio emisijama i objavama na društvenim mrežama osvijestili javnost o negativnim posljedicama govora mržnje na internetu i o posljedicama diskriminativnog i neprihvatljivog izražavanja.
