Šegrtska škola
osnovana je u novogradiškoj građanskoj školi – 2. siječnja 1887. U početku je u školu uključen vrlo mali broj šegrta, zbog otpora poslodavaca.
O tome govori i podatak da su u šk. godini 1890./91. bila 82 šegrta, a školu je pohađalo samo 27.
Od 1918. – 1934. škola se zove Zanatsko – trgovačka škola, 1934. – 1947. Stručna produžna škola, 1947. – 1973. Škola učenika u privredi, 1973. – 1978. Srednjoškolski centar za stručno obrazovanje kadrova za privredu i zanatstvo, 1978. – 1992. Srednjoškolski centar Ivo Lola Ribar, te od 25. rujna 1992. Industrijsko – obrtnička škola Nova Gradiška.
Učiteljsko društvo
Početkom siječnja 1849. pokrenuta je inicijativa učitelja za osnivanjem Učiteljskog društva. Toga 4. siječnja 1849. održan je veliki sastanak učitelja Gradiške pukovnije, u ozračju narodnog pokreta protiv Mađara, s ciljem da se poboljša status učitelja i da se uvede narodni jezik u sve škole. Nakon burne rasprave predlagači ovih značajnih promjena ostali su, ipak, u manjini. Tek nakon razvojačenja Vojne krajine ( 1873. ) inicijativom privremenog odbora Društvo je službeno konstituirano na Skupštini učitelja ovoga kraja 28. svibnja 1877. godine.
Prvi školski vrt
U proljeće 1858. pokrenuta je inicijativa za osnivanje školskog vrta u Vrbovi. O njezinoj realizaciji zapisano je u Spomenici škole sljedeće: 1858. osnovan je pokusni vrt na istočnoj strani cintora. Ovdje mi je pripomenuti, da su u Granici osnovani pokusni vrtovi već god. 1771., pa je jedan takovi vrt bio osnovan i u Vrbovi na zemljištu Keinerovu kbr. 17… Ovaj zapis, nedavno javno obznanjen, potvrđuje da je prvi pokusni školski vrt u Hrvatskoj osnovan 1771. godine u Vrbovi kraj Nove Kapele.
Rentgen aparat
Na sjednici Podružnice Crvenog križa 1915. donesena je odluka o kupovini rentgen aparata za potrebe bolnice CK-a za ranjenike u zgradi Više pučke škole, današnje Gimnazije, u gradu. Nakon Ogulina, Zagreba, Osijeka, Karlovca i Vinkovaca Nova Gradiška je time kao šesti grad u Hrvatskoj prihvatila ovu novost za efikasnije dijagnosticiranje bolesti. X zrake otkrivene su 1895. godine.
Strašna zima
Šestog siječnja 1929.počeo je padati snijeg i napadao do koljena. Od toga dana zavladala je strašna zima, kakove nije bilo 49 godina. Velika hladnoća okovala je cijelu zemlju i Europu. Kod nas je bila najveća zima na sv. Blaža (3. veljače) – izmjereno je – 25 stupnjeva. Zaledile se rijeke, pa su preko zaleđene Save dolazili u naše krajeve i gladni vukovi iz Bosne, a bilo je i smrzavanja ljudi… zapisano je u Spomenici škole Staro Petrovo Selo.
Tito Bilopavlović
Sedmog siječnja 1940. rodio se u N. Gradiški književnik Tito Bilopavlović. Pjesme, književne kritike, kraću prozu, reportaže i radove za djecu tiskao je u brojnim publikacijama – Poletu, Studentskom listu, telegramu, Republici i drugim. Objavljivao je i u mnogim dnevnim i tjednim listovima. Objavio je više knjiga poezije i proze. Kratkim pričama ušao je u sam vrh hrvatske short story. Riječ je o komunikativnoj i feljtonističkoj inventuri ambijenata i vremena piščeve mladosti. Visoko mu je vrednovano i književno djelo za djecu. Dobio je više nagrada i priznanja, a najznačajnije su – Brankova nagrada za knjigu pjesama Pijesku već oplakanom (1967.), nagrada Grigor Vitez za knjigu Paunaš (1978.), za knjigu Stid dobio je 1980. nagradu Vladimir Nazor i 2002. za knjigu Čitaj, gospodine balavče nagradu Mato Lovrak za najbolji roman za mladež 2002. godine.
Feliks Valentić
