ZADRUGA ZA PEČENJE RAKIJE
Inicijativom uglednih gospodarstvenika i posjednika utemeljena je devetog siječnja 1917. Gospodarska zadruga za pečenje rakije i iskorišćivanje voća Nova Gradiška.
Inicijativom uglednih gospodarstvenika i posjednika utemeljena je devetog siječnja 1917. Gospodarska zadruga za pečenje rakije i iskorišćivanje voća Nova Gradiška.
Jedanaestog siječnja 1992. u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu održana je kulturna manifestacija Za Gradišku opet novu uz sudjelovanje Novogradiščana i prijatelja Nove Gradiške.
Veleposjednik Dragutin Lobe sagradio je u Novoj Gradiški 1873. velebnu Pivovaru Lobe, Najpoznatiji proizvod, popularno Ožujsko pivo danas je zaštitni znak najpoznatijeg piva Zagrebačke pivovare.
Prvi humoristički list u Slavoniji Novogradiško blebetalo pojavio se 1895. u Novoj Gradiški zaslugom HPD Graničar i tiskare Mavre Bauera. Njegovi sljednici bili su – Blebetalo, Veseli brat, Komarac i Aprilska trava.
Šegrtska škola osnovana je u novogradiškoj građanskoj školi – 2. siječnja 1887. U početku je u školu uključen vrlo mali broj šegrta, zbog otpora poslodavaca.
BRIL (BRÜLL, BRILL), Slavko, kipar (Nova Gradiška, 27. prosinca 1900. – lo-gor Jasenovac, 1943.) Nakon završene srednje škole upisao se 1918. na Višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.
Prvog prosinca 1905. rodio se u Štivici sportski djelatnik Emil Vukotić. Bio je profesor tjelesnog odgoja i sokolski djelatnik, te profesor na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu. Napisao je brojne knjige o tjelesnom odgoju i sportu.
Nova Gradiška je najmlađi hrvatski grad (1748.), ali to ne znači da nema bogatu prošlost. U preko 260 godina dugoj povijesti doživljavao je brojne mijene u razvitku grada i sveukupnom životu ovoga slavonskog kraja. Razvijao se,
Za1.svjetskog rata austrougarski pukovi imali su bataljune za popunu i obuku (kaderbataljune) u koje su se morali javljati ranjenici, rekonvalescenti, vojnici na odmoru, kao i tek mobilizirani, odakle su upućivani na bojišnicu.
Židovi su dugi niz stoljeća bili religijska i etnička zajednica s posebnim statusom, te podvrgnuti posebnim propisima s ciljem da se njihov broj ograniči. Donošenjem Edikta o toleranciji cara Josipa II (1783.) znatno se poboljšao položaj Židova