Prvog prosinca 1905. rodio se u Štivici sportski djelatnik Emil Vukotić. Bio je profesor tjelesnog odgoja i sokolski djelatnik, te profesor na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu. Napisao je brojne knjige o tjelesnom odgoju i sportu.
Umro je 15. travnja 1986. u Zagrebu.
Marijan, Nikola Žugaj, dr. sc., franjevac konventualac, bogoslov i filozof, rodio se 7. prosinca 1919. u Gornjim Bogićevcima kod Okučana. Filozofski i bogoslovni nauk završio je u Zagrebu i Rimu. Obnašao je odgovorne službe u Redu franjevaca konventualaca… Bio je i pjesnik i prevoditelj, a objavio je i više znanstvenih radova i knjiga iz područja franjevačke i nacionalne povijesti, te mnogo članaka različitog sadržaja. Umro je 2000. u Zagrebu.
Izvorni slikar Ivo Zukanović rodio se 8. prosinca 1910. u Dragaliću. Službovao je kao učitelj risanja u Gimnaziji i osnovnoj školi. Slikao je u ulju svece za crkve u Slavoniji, portrete uglednih Novogradiščana (mr. Dieneš, dr. Novosel, Prates) i obiteljske portrete. Umro je 1990. u rodnom selu.
Alfonso Heisinger, pedagog i teoretičar kulture, rodio se 11. prosinca 1894. u Novoj Gradiški. Završio je filozofiju i slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1921.). Službovao je kao gimnazijski profesor u Zagrebu i Požegi, a potom je obnašao visoke pedagoške dužnosti u Odjelu za prosvjetu i Ministarstvu prosvjete, te Ministarstvu poljoprivrede…Mnogo je pisao u listovima i časopisima: književne članke i kritike, o reformi školstva i europskim duhovnim zbivanjima, o socijalnoj pedagogiji itd. Objavio je i nekoliko knjiga. Umro je 1962. u Zagrebu.
Osamnaestog prosinca 1982. umro je u Novoj Gradiški Josip Sorić, grafičar i političar. Rodio se u obližnjem Kovačevcu 1892. 1908. postaje član Hrvatskog tipografskog društva i Socijaldemokratske stranke. Nakon 1. svjetskog rata vraća se s ruskog fronta u domovinu i u Zagrebu aktivno djeluje u radničkom i sindikalnom pokretu. Sudjelovao je i na 2. kongresu KPJ u Vukovaru (1920.). Nakon 2. svjetskog rata predsjednik je Sindikalnog vijeća u Novoj Gradiški i dopisnik sindikalnih i radničkih novina.
Trideset prvog prosinca 1902. rodio se u Novoj Gradiški prof. dr. Silvije Kadrnka, dr. med., radiolog. Medicinu je studirao u Grazu, Beču i Ženevi, gdje je 1928. promoviran u doktora medicine. Ostaje u Ženevi gdje je od 1933. docent Sveučilišta, a po povratku u Zagreb od 1936. je docent Sveučilišta, od 1943.-1945. profesor rendgenologije, te, nakon rata, od 1948. izvanredni i od 1959. redoviti profesor radiologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Zaslužan je za organiziranje znanstvenog rada u Zavodu za radiologiju; uveo je dijagnostiku i terapiju radioaktivnim izotopima, te druga dostignuća iz područja radiologije i nuklearne medicine. Objavio je više od 150 radova iz svih područja radiologije, uglavnom u inozemnim stručnim časopisima.
Priprema Feliks Valentić
S. Kadrnka, J. Sorić, I.Zukanović
