Autor Franjo Memedović
SLAVONIJA / EU – KULIN ili KULEN ? Dali je oko ovoga uopće potrebna polemika i neki trud drugačijeg uvjeravanja . ? Teško je voditi raspravu na ovu temu sa onima koji tvrde i koji se čak i na neke autoritete pozivaju sa čime žele učvrstiti svoje mišljenje kako se ova naša slavonska delicija može zvati i ovako i onako. A dali to baš može biti tako ? Bez velike volje za nastavkom polemike, treba napisati , da sva tumačenja u korist imena KULEN, nisu uvjerljiva i jedino što u tome može biti točno , to je , da se radi o nekoj naknadnoj novokomponiranoj izvedenici od imena KULIN, koja se dogodila u, i kroz određeno vrijeme , pa čak i od samih autoriteta , koji ne moraju baš uvijek biti vjerodostojan izvor informacije , bez obzira što su stručni u nekim svojim područjima zbog čega bi trebali imati veću odgovornost prema javnosti , ali nikako nemaju pravo mijenjati povijest i tradiciju. Može se priznati da KULEN nije srbiziam, ali je sigurno na neki način modernizirano ime KULINA, što nikako ne može biti dopustivo. Očito se u ovom slučaju radi o posljedici nekog jezičnog pomodarstva i počimanja povijesti samnom i od mene , čemu smo mi kao narod i pojedinci skloni, a u čemu imamo potvrdu takvog svog ponašanje u posljednjih dvadeset i pet godina u mnogim područjima života. Zbog ovakvog i sličnih ponašanja možemo tražiti i razloge i uzroke sveopće društvene i gospodarske situacije u ovoj društvenoj zajednici u kojoj živimo , i koju, kao, toliko volimo. A kako nam je , pa to valjda znamo i osjećamo.
Tumačiti, kako slavonci nemaju ništa protiv, da se KULIN i KULENOM zvati može , jer kao, bitnije je od imena i naziva da se radi o dobrom suhomesnatom proizvodu , više je nego neodgovorno , a pomalo je i licemjerno. Treba proći kroz ostatak ruralne Slavonije, koja na žalost nestaje , i razgovarati i pitati stariji živalj , dali se KULIN KULENOM može zvati i dali je itko šezdesetih ili sedamdesetih godina prošlog stoljeća, čuo za KULEN. Njima sigurno nije svejedno dali je KULIN ili KULEN, jer kada bi im isto bilo, onda oni to što jesu, ne bi bili. A što se kuljavih ljudi tIče i u tim davnim godinama bilo je kuljavih , većinom muškaraca, a da je te i takve netko uspoređivao sa KULINOM, to se nije događalo i na takav način uspoređivalo, i to mogu biti samo proizvoljna tumačenja korištena kao loša argumentacija svojim mišljenjima i stavovima o nazivu KULiNA.
Posljedica iskrivljenog imena KULINA je zasigurno i razlog spora sa slovencima kojeg smo imali oko priznavanja izvornosti i zaštite porijekla KULINA, jer su oni sa pravom tražili zaštitu svoga kulena. Ovom prilikom neke treba podsjetiti, da je Hrvatska u početku tražila zaštitu SLAVONSKOG KULENA, na čega su slovenci reagirali i to osporavali, jer i oni imaju taj neki svoj KULEN. Kada je vrag odnio šalu i kad se vidjelo da nam ta zaštiti sa imenom KULEN neće proći, onda se netko sjetio kako bi bilo dobro za zaštitu traženog proizvoda staviti naziv SLAVONSKI KULEN / KULIN. Dali ovome išta više treba dodati, osim da problema niti sa slovencima , niti sa EU nebi bilo, da se odmah na početku ovog postupka tražila zaštita izvornosti SLAVONSKOG KULINA. Nije, i i to je velika šteta, pa zbog toga sada imamo priznato samo pola izvornosti i istine o našem SLAVONSKOM KULINU, jer ona druga polovica pripada KULENU.
