NOVA GRADIŠKA, 20. ožujak 2013. – 21. ožujka obilježava se Svjetski dan zaštite šuma. To je prilika da se podsjetimo na važnost šuma i njihove zaštite za čovječanstvo.Obilježavanje Svjetskog dana zaštite šuma započelo je 1971.
godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dan proljeća slavi kao Svjetski dan šuma. Ideju je podržala i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Šume koje su nekad prekrivale gotovo dvije trećine kopna, danas su drastično smanjene uslijed klimatskih promjena do kojih dolazi zbog pretjeranog ispuštanja plinova sa učinkom staklenika u atmosferu, a loše gospodarenje, požari, onečišćenje zraka, tla i voda, kisele kiše, razne štetočine itd. samo su doprinijeli smanjenju površina pod šumama. Zbog svega toga šumama je danas potrebna čovjekova zaštita .
Zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. Šumske površine u svijetu su se, prema podacima Ujedinjenih naroda, u zadnjih 15 godina smanjile za više od trostruke površine Njemačke.
Šume u Hrvatskoj
Šume i šumska zemljišta u RH, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupne površine RH. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu, a 19 % u privatnom.
Muški Bunar
Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne za razliku od mnogih europskih koje to nisu, što izaziva divljenje kod Europskih poznavaoca šuma kada posjete hrvatske šume. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, pa su tako te šume sastavljene od jedne vrste drveća koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.
Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; utjecaju na plodnost zemljišta i bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprjeđenju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva.
Ovo je ujedno i prilika podsjetiti se posebno zaštićenih šuma našeg kraja, odnosno posebnih rezervata šumske vegetacije „Muški bunar“ i „Prašnik“.
Prašnik je još prije 80 godina izuzet iz redovnog šumskog gospodarenja. Željelo ga se sačuvati za buduće generacije i mlade šumare i prirodoslovce koji će ondje imati priliku vidjeti izvornu slavonsku šumu. Riječ je o prašumi koju tvore stara stabla hrasta lužnjaka Quercus robur L., bukve Fagus sylvatica L. i običnog graba Carpinus betulus L. Naziva se prašumom jer čovjek nije utjecao na nju više od 80 godina pa se šuma vratila svom izvornom izgledu kakav su imale davne šume poplavnih panonskih dolina. Prema podacima iz 1979. godine (Matić i sur., „Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar, studija ekološko-uzgojnih osobina“, Šumsko gospodarstvo „Josip Kozarac“, Nova Gradiška, 1979.) Prašnik broji 1487 stabala hrasta lužnjaka i 48 stabala običnog graba i bukve. Hrastovi divovi visoki su i više od 40 m, prsni promjeri debla im dosežu 200 cm, a jedno stablo može imati drvnu masu veću od 50 m3. Procjenjuje se da je današnji broj hrastovih stabala manji, a da se povećao broj grabovih stabala.
Muški Bunar
Sam Prašnik je svojim postajanjem velika pohvala i priznanje hrvatskoj šumarskoj struci koja je i prije 80-tak godina uvidjela kako vrijednost i značenje ove šume nadilaze materijalnu vrijednost drva od kojeg je sazdana. Čak 95 % naših šuma su prirodne šume u kojima se utjecaj čovjeka nastoji minimalizirati. Takva politika upravljanja omogućuje očuvanje složenih šumskih ekosistema i bioraznolikosti. Hrvatske šume su dobile i certifikat FSC koji je potvrda da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Upravo zbog toga Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije vidi u Hrvatskim šumama partnera s koji će raditi za dobrobit i očuvanje šuma i njihova živog svijeta.
Ljepote Prašnika možete upoznati samo uz pratnju ovdašnjih šumara, koji će vas stručno upoznati s vrijednostima ove hrastove prašume, a i sigurno provesti šumskim stazama i puteljcima. S obzirom da je većina šume očišćena od mina zaostalih iz Domovinskog rada, još uvijek postoje područja koja su minski sumnjiva, i zbog toga nepoznata mladima. Kako bi priču o starim hrasticima približili djeci i mladeži članovi HŠD ogranak Nova Gradiška odlučili su prikupiti, evidentirati i razmnožiti genetski materijal od najvećeg HRasta (s pravom zaslužuje dva velika slova) u Europi.
Prašnik
O impresivnosti ovog gorostasa pisali su i priznati svijetski znanstvenici Jeroen Philippona (Holandija), Kouta Rasanen (Finska) i Michael Spraggon (Engleska). Svoja zapažanja objavili su na portalu www.monumentaltrees.com gdje sad zaljubljenici u prirodna bogatstva iz čitavog svijeta mogu vidjeti i naše ljepote, za koje većina stanovništva našeg kraja i nije upoznata. Ovo svjedočanstvo nam je uzor da ovu šumu još više valoriziramo, kako kroz turističku ponudu načeg kraja, tako i edukativnu za školsku djecu i ostale zainteresirane za prirodne ljepote našeg kraja.
Kako bi sačuvali ovaj vrijedni genetski materijal, ali i blisku vezu sa najstarijom sastojinom hrasta lužnjaka, novogradiški šumari posijat će sakupljeni žir u rasadnik. Na mladice izrasle iz tog žira stručnjaci šumarskog instituta kalemit će plemke sakuljene s najvećeg HRasta iz Prašnika. Za tako proizvedene sadnice izraditi će se certifikat o izvornostu te DNK analiza srodnosti.Tako proizvedene sadnice posaditi na istaknutim mjestima, a u buduće one će poslužiti i kao izvorni suvenir iz prašume Prašnik i ovog kraja.
Autor: Mario Bošnjak, dip. ing.
Snimio: Goran Dorić
Prašnik
Prašnik
Prašnik
