EK objavila Provedbenu uredbu 2024/587: prihvaćen hrvatski prijedlog o ublažavanju pravila uvjetovanosti za 2024. godinu

393 0

Foto Jakša Samardžić

 

ZAGREB 13. veljače  2024. – Nakon  brojnih rasprava o utjecaju pravila vezanih za uvjetovanost na proizvodnju hrane s obzirom na ekstremne meteorološke događaje i ekonomske posljedice ruske agresije na Ukrajinu, kako je to i Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo prošli tjedan, 13. veljače 2024. godine je objavljena Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/587 kojom se omogućuje odstupanje u pogledu primjene dijela standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC 8) za 2024. godinu.

Glavni cilj standarda GAEC 8 jest održavanje neproizvodnih obilježja i područja za poboljšanje biološke raznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima. No, usporedno s povećanjem ambicije u području okoliša u zelenoj strukturi, poljoprivrednici se suočavaju s nizom poteškoća i nesigurnosti. 

 Prošlu godinu obilježile su suše i poplave u različitim dijelovima Unije, a visoke cijene inputa, promijenjene geopolitičke okolnosti i tržišni pritisci ugrožavaju prihode poljoprivrednika. Dodatno, ekstremne meteorološke neprilike utječu i na izvršenje i na kalendar uobičajenih proizvodnih praksi.

 Stoga države članice i EK pregovaraju već neko vrijeme o mogućnosti odstupanja od GAEC-a 8 u 2024. godini, pri čemu je EK nedavno iznijela prijedlog o mogućnosti uzgoja usjeva koji vežu dušik ili postrnih usjeva na tzv. neproizvodnim površinama, uz povećanje postotka ovog udjela s 4 % na 7 %. 

 Takav prijedlog nije prihvaćen od strane država članica pa su pregovori nastavljeni da bi, u konačnici, bio usvojen hrvatski prijedlog, uz podršku 18 zemalja članica, čime se, za poštivanje GAEC 8 uvjeta priznaju i površine zasijane postrnim usjevima i/ili usjevima koji fiksiraju dušik na 4% oraničnih površina inače predviđenih za neproizvodna obilježja.

 Današnjom objavom Provedbene uredbe poljoprivrednicima se smanjuju ograničenja u pogledu načina na koje mogu koristiti obradivo zemljište, što će pozitivno utjecati na njihove prihode, a istovremeno upotrebom usjeva za fiksaciju dušika (npr. leća ili grašak) i postrnih usjeva omogućuje se niz koristi za zdravlje tla, očuvanje biološke raznolikosti i zadržavanje hranjivih tvari u tlu.(Ministarstvo poljoprivrede) 

Related Post